Naslov
Pokazatelji učinkovitosti hrvatskoga građanskog pravosuđa
(Indicators of the efficiency of the Croatian civil justice)

Autori
Bratković, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Godišnji znanstveni skup 2020. godine: Lokalne tradicije i globalni razvoj: pravni, institucionalni i povijesni aspekti / - , 2020, 12-12

Skup
Godišnja znanstvena konferencija Akademije pravnih znanosti Hrvatske

Mjesto i datum
Slano, Hrvatska, 22.10.2020. - 24.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
građansko pravosuđe, učinkovitost, pokazatelji, sudska statistika
(civil justice, efficiency, indicators, court statistics)

Sažetak
Kvantitativni pokazatelji učinkovitosti hrvatskoga pravosuđa i nadalje nisu zadovoljavajući, posebice ako ih se usporedi s uzornim europskim državama. Hrvatska je prema broju sudova, sudaca i na sudovima zaposlenog nesudačkog osoblja u odnosu na broj stanovnika pri vrhu Europe. „Racionalizacija“ sudačke mreže rezultirala je tek formalnim smanjenjem broja sudova, ali ne i (bitnim) smanjenjem broja lokacija na kojima ti sudovi preko stalnih službi djeluju. Poveći broj sudova i sudaca često se opravdava velikim brojem sudskih predmeta, najvećim u Europi. Često se pritom zanemaruje da gotovo 75 % građanskih i trgovačkih predmeta primljenih na hrvatskim prvostupanjskim sudovima čine registarske stvari. Istovremeno, parnični postupci, koji su u 2018. godini činili oko 13 % postupaka pokrenutih na hrvatskim prvostupanjskim sudovima, i ovršni sudski postupci još uvijek traju poprilično dugo. Iako bi se iz dostupnih statističkih podataka mogli iščitati trendovi njihova skraćivanja, ti su podatci prešturi i nedovoljno dobro strukturirani da bi se iz njih mogli donositi ikakvi ozbiljniji zaključci. Brojna organizacijska i postupovna pravila prilagođenija su sudcima, odvjetnicima, javnim bilježnicima i drugim dionicima pravosuđa negoli građanima. Hrvatsko građansko pravosuđe nije se, dakle, uspjelo oblikovati kao pravosuđe u službi građana. A upravo bi izgradnji takva pravosuđa valjalo težiti. U njemu bi trebalo uspostaviti ravnovjesje između težnje za pravilnošću i zakonitošću sudske odluke, razumna trajanja postupka i primjerene visine troškova za stranke i državni proračun. Postupovna bi pak pravila trebala sudu omogućiti da svaki postupak prilagodi naravi i složenosti spora te da ga planira i njime upravlja u skladu s procesnim kalendarom usuglašenim sa strankama. Za sve to, međutim, treba utvrditi odgovarajuće (mjerljive) pokazatelje i sustavno ih pratiti. Pouzdani i sadržajni statistički pokazatelji mogli bi pridonijeti kvalitetnijoj analizi postojećeg stanja, jasnijem uočavanju problema te, ako željeni ishodi budu precizno određeni, omogućiti praćenje uspješnosti provedenih zahvata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA