Pregled bibliografske jedinice broj: 1150191
Ignaz Paul Vital Troxler: Univerzalna povijest
Ignaz Paul Vital Troxler: Univerzalna povijest // Čemu : časopis studenata filozofije, 16 (2020), 27; 164-179 (podatak o recenziji nije dostupan, ostalo)
CROSBI ID: 1150191 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ignaz Paul Vital Troxler: Univerzalna povijest
(Ignaz Paul Vital Troxler: Universal History)
Autori
Smiljanić, Ivan
Izvornik
Čemu : časopis studenata filozofije (1330-7193) 16
(2020), 27;
164-179
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, ostalo
Ključne riječi
Ignaz Paul Vital Troxler, povijest, filozofija
(Ignaz Paul Vital Troxler, History, Philosophy)
Sažetak
Ignaz Paul Vital Troxler (1780. - 1866.) bio je švicarski filozof, liječnik i političar. Rođen je 17. kolovoza 1780. godine u Beromünsteru, u Švicarskoj. Studirao je filozofiju i medicinu u Jeni (1800. - 1803.) i Göttingenu (1803.). Tijekom filozofijskoga studija slušao je predavanja Friedricha Wilhelma Josepha von Schellinga i Georga Wilhelma Friedricha Hegela. Osobito se bavio Goetheovim prirodoznanstvenim spisima. Nakon studija medicine radio je kao liječnik u Beču gdje je prijateljevao i s Ludwigom van Beethovenom. Kao okulist 1804. godine otkrio je specifičan efekt vizualnog opažaja koji je kasnije po njemu dobio ime Troxlerov efekt. Tijekom 1815. godine kao švicarski predstavnik sudjelovao je na Bečkom kongresu kojije krojio novi postnapoleonski europski poredak uzaludnim pokušajem obnove ancien regime-a. 1820. godine postao je profesor filozofije i povijesti na liceju u Lucernu. 1834. godine postao je profesor na Sveučilištu u Bernu gdje je i ostao do umirovljenja 1850. godine. 1848. godine, tijekom „Proljeća naroda”, radio je na izmjeni švicarskoga Ustava u koji je unio elemente federalizma iz Ustava Sjedinjenih Američkih Država. Umro je 6. ožujka 1866. godine u Aarauu, u Švicarskoj, „doduše poluslijep, ali u duhu neslomljen”. Svoje filozofiranje usmjerio je prema daljnjem razvijanju konzekvenci Schellingove filozofije, dok su Hegelovu, kao do apsoluta dovedenu negativnu, čisto racionalnu filozofiju, Ludwig Feuerbach i Karl Marx oblikovali u novu antropologiju. Antropologija kao preobražena, dovršena, „objektivirana” filozofija, koju je na Schellingovu tragu razvijao Troxler, ne bi pak razlikovala predmet vlastite znanosti od same sebe. Takvo bi znanje čovjeka o samome sebi ujedno bilo i znanje o svim znanostima dostupnima čovjeku uopće (univerzalna povijest svijeta), a njegovo sebstvo konačno bilo principom svega što jest. Takvo bi sebstvo bilo apsolutni princip u istini i personalitetu (istinska filozofijska antropologija), a ne više puko jastvo u prividu kao pričinu i egoitetu (sadašnja filozofijska antropologija).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Povijest
