Naslov
Crkveno-političke i kulturno-obrazovne poveznice Slavonije, Baranje i Srijema
(Nije poznat)

Autori
Dugalić, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Đakovačko-osječka crkvena pokrajina. Povijesno- pravno-pastoralni značaj njezinog osnutka

Mjesto i datum
Đakovo, Hrvatska, 06.07.2021. - 07.07.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Habsburška Monarhija, Slavonija, Baranja, Srijem, Tridentska reforma, jozefinizam, Ratio educationis, Austrijski katekizam, isusovci, franjevci, Budimski kulturni krug, austrijska pobožnost, pučki molitvenici
(nisu poznate)

Sažetak
Duga i zajednička povijesna pripadnost Habsburškoj Monarhiji (1527.-1918.), uspostava crkvene organizacija nakon otomanske okupacije te pripadnost provinciji Bosne Srebrene, utjecalo je na stvaranje snažnih poveznica između krajeva koji graniče s današnjom Slavonijom, stvarajući jedinstven prostor u crkveno-političkom, kulturno- obrazovnom i duhovno-vjerskom smislu. Pojam Slavonije nadilazi stoga današnji geografski pojam, jer je tijekom povijesti obuhvaćao hrvatski narod u Srijemu, Bačkoj i južnoj Ugarskoj (Baranji). Osobito kulturno-obrazovno i pastoralno djelovanje franjevaca i isusovaca u duhu Tridentske reforme, kao i reforme u duhu jozefinizma tijekom 18. stoljeća te ilirski preporod u 19. stoljeću, oblikovali su snažne poveznice čije plodove možemo zamijetiti i danas. Osobito su bile važne austrijske crkvene i obrazovne reforme koje su se primjenjivale na cjelokupnom ovom području, među kojima je vrijedno istaknuti Ratio educationis totiusque rei litterariae iz 1777. i uvođenje Austrijskog katekizma. Neizbrisiv trag ostavile su i isusovačke škole kao i djelovanje franjevačkog Budimskog kulturnog kruga, budući da su značajno utjecali na opismenjavanje i buđenje nacionalne svijesti tijekom 19. stoljeća. U duhovno-vjerskom smislu dubok trag je ostavila austrijska pobožnost koja se temeljila na pobožnosti prema Presvetom Trojstvu i Kristovom križu protiv islamizacije te na euharistijskoj pobožnosti i štovanju Blažene Djevice Marije protiv nadirućeg kalvinizma. Prisutnost nabožne literature, osobito Kanižlićevih i Mulihovih pučkih molitvenika te kasnije Jaićevog Vinca, dodatno je oblikovala jedinstven vjernički mentalitet i prisutnost mnogih pobožnosti do današnjih dana. Osnivanje različitih bratovština, poput Žive krunice, zajednička marijanska svetišta te djelovanje pučkih misionara koji su se nesmetano kretali cjelokupnim područjem, dodatno svjedoči o stvaranju jedinstvenog duhovno-vjerskog mentaliteta na ovim prostorima. Iako se danas ovi prostori nalaze u granicama triju država, oni u svijesti običnog puka i nadalje ostaju dio jedinstvenog kulturno-obrazovnog i duhovno- vjerskog prostora i mentaliteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA