Pregled bibliografske jedinice broj: 1149935
Utjecaj dubine obrade informacija na uspješnost pamćenja
Utjecaj dubine obrade informacija na uspješnost pamćenja, 2021., diplomski rad, diplomski, Zagreb
CROSBI ID: 1149935 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj dubine obrade informacija na uspješnost pamćenja
(Effects of Levels of Processing on Memory Performance)
Autori
Polak, Nikica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Mjesto
Zagreb
Datum
12.10
Godina
2021
Stranica
58
Mentor
Knežević, Martina
Ključne riječi
Dubina obrade informacija, pamćenje, perceptivna obrada, semantička obrada, ličnost
(Levels of processing, memory, perceptual level, semantic level, personality)
Sažetak
Craik i Lockhart još su 70-ih godina prošlog stoljeća predložili model dubine obrade informacija. Radi se o kontinuumu obrade informacija u kojem plitka obrada podrazumijeva analizu fizičkih ili senzornih obilježja, dublja razina obuhvaća prepoznavanje oblika i objekata, a najdublja uključuje tumačenje i davanje značenja. Iako je dubina obrade informacije važna za njezino upamćivanje, vjerojatnost zadržavanja određuje i stvaranje asocijacija između svojstava onih čestica koje se nastoje zapamtiti. Osim dubine obrade informacija, na pamćenje mogu utjecati i individualne osobine, među kojima se ističu osobine ličnosti koje objašnjavaju dosljedne obrasce osjećaja, razmišljanja i ponašanja pojedinca. Stoga je cilj ovog diplomskog rada bio ispitati utjecaj dubine obrade informacija na postotak točnih odgovora, vrijeme reakcije i dosjećanje. Dodatni je cilj bio provjeriti prediktorski doprinos osobina ličnosti (neuroticizma, psihoticizma i ekstraverzije) uspješnosti dosjećanja. U istraživanju je sudjelovalo 90 sudionika, koji su ispunjavali Kognitivni neverbalni test, Peabody slikovni test rječnika i Eysenckov upitnik ličnosti te rješavali računalni zadatak kategorizacije riječi koji se sastojao od perceptivnog i semantičkog uvjeta. Nakon zadatka bili su zamoljeni, bez prethodne najave, da se dosjete što je više moguće riječi koje su vidjeli u zadatku. Rezultati su pokazali kako su sudionici postigli više točnih odgovora u perceptivnom nego u semantičkom uvjetu. S obzirom na vrijeme reakcije, sudionicima je trebalo značajno više vremena za odgovor na podražaje u semantičkom u odnosu na perceptivni uvjet. Također, sudionici su se dosjetili više riječi iz semantičkog naspram perceptivnog uvjeta. Od osobina ličnosti jedino se psihoticizam pokazao značajnom prediktorskom varijablom za dosjećanje u perceptivnom uvjetu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija