Pregled bibliografske jedinice broj: 1149691
Udruženje umjetnika Zemlja i časopis Danas (1934.)
Udruženje umjetnika Zemlja i časopis Danas (1934.) // Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovensakom kontekstu: 1918-1941. / Kadijević, Aleksandar ; Ilijevski Aleksandra (ur.).
Beograd: Institut za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2021. str. 286-291
CROSBI ID: 1149691 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Udruženje umjetnika Zemlja i časopis Danas (1934.)
(Association of Artists Zemlja and Danas Magazine (1934))
Autori
Prelog, Petar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovensakom kontekstu: 1918-1941.
Urednik/ci
Kadijević, Aleksandar ; Ilijevski Aleksandra
Izdavač
Institut za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Grad
Beograd
Godina
2021
Raspon stranica
286-291
ISBN
978-86-6427-161-5
Ključne riječi
Udruženje Umjetnika Zemlja, časopis Danas, Krsto Hegedušić, Miroslav Krleža, Vilim Svečnjak
(Association of Artists Zemlja, Danas, Krsto Hegedušić, Miroslav Krleža, Vilim Svečnjak)
Sažetak
Udruženje umjetnika Zemlja (1929.–1935.) svojim je djelovanjem zahvatilo gotovo sve najvažnije društvene probleme u hrvatskom dijelu međuratne jugoslavenske državne zajednice. Stvarajući pod geslom „umjetnost i život su jedno“, umjetnici i arhitekti Zemlje su na temeljima ideološki čvrsto utemeljenoga umjetničkog i društveno angažiranog programa stubokom izmijenili hrvatsku umjetničku pozornicu. S obzirom na takvu vrstu djelovanja, Zemlju i njezine umjetnike pratili su mnogi ideološki sukobi, kao i stalan pritisak državnog represivnog aparata. Časopis Danas, urednika Miroslava Krleže i Milana Bogdanovića, koji je tijekom prve polovine 1934. izlazio u Beogradu, pojavio se u trenutku presudnom za djelovanje Udruženja umjetnika Zemlja. Naime, nakon objavljivanja Krležina „Predgovora“ Podravskim motivima Krste Hegedušića (1933.) – u kojem je autor stao u obranu kritički usmjerene i društveno angažirane, ali neovisne umjetnosti s individualnim kvalitetama – unutar članstva Zemlje dolazi do raskola, a Krleža i Hegedušić postaju meta oštre kritike nekih od dojučerašnjih istomišljenika. Danas je, u takvoj konstelaciji, odigrao iznimno važnu ulogu. Na njegovim stranicama Krleža odgovara na napade „slijeva i zdesna“, obračunavajući se i s Đurom Tiljkom, urednikom časopisa Kultura i do „Predgovora“ vjernim zemljaškim ideološkim tumačem i podupirateljem. Nadalje, u Danasu je Krsto Hegedušić otvoreno stao na Krležinu stranu, objašnjavajući važnost piščevih stavova i njegove ideološke usmjerenosti za formiranje temeljnih ideja Zemljina programa. Naposljetku, osim što su na stranicama časopisa publicirana djela nekoliko zemljaša, u posljednjem broju izlazi tekst Vilima Svečnjaka o pariškoj izložbi „lijeve umjetnosti“, koji svjedoči o tome da i nakon „Predgovora“ Hegedušić može računati na ideološki vjerne i agilne suradnike. U ovome izlaganju odredit će se, dakle, mjesto časopisa Danas u povijesti Udruženja umjetnika Zemlja te analizirati oni tekstovi koji su se pokazali presudnima za cjelovito sagledavanje obilježja djelovanja te važne umjetničke skupine. Posebno će se obratiti pozornost na Krležine i Hegedušićeve stavove, koji su Zemlju tijekom 1934. ipak poveli nešto drugačijim putom od onoga koji je bio zacrtan nekoliko godina ranije, prilikom osnivanja Udruženja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
