Naslov
Zenit i hrvatska umjetnost dvadesetih godina: nekoliko aspekata ustrajnog antagonizma
(Zenit and Croatian Art of the 1920s: Several Aspects of Persistent Antagonisam)

Autori
Prelog, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Sto godina časopisa Zenit. 1921-1926-2021

Urednik/ci
Jović, Bojan ; Subotić, Irina

Izdavač
Galerija Rima ; Institut za književnost i umetnost u Beogradu

Grad
Beograd

Godina
2021

Raspon stranica
189-203

ISBN
978-86-7095-275-1

Ključne riječi
Zagreb, hrvatska moderna umjetnost, Zenit, Ljubomir Micić, Proljetni salon, Vilko Gecan, Miroslav Krleža, nacionalni i kulturni identitet, kulturni nacionalizam
(Zagreb, Crostian modern art, Zenit, Ljubomir Micić, Spring Salon, Vilko Gecan, Miroslav Krleža, national and cultural identity, cultural nationalism)

Sažetak
Valorizacija Zenita – koja taj časopis i hrvatske umjetnike koji su s njime surađivali pozicionira na sâm kvalitativni vrh tadašnjih avangardnih stremljenja – plod je retrospekcije, odnosno prepoznavanja onih umjetničkih vrijednosti koje će se s vremenom pokazati važnima u procesu historijskog ulančavanja avangardi u hrvatskoj umjetnosti. Naime, u doba publiciranja Zenita u Zagrebu, u prvoj polovici dvadesetih godina dvadesetog stoljeća, on je bez dvojbe bio na marginama nacionalne kulture, s vrlo ograničenim utjecajem na širi kontekst. U ovome radu stoga se promatraju najvažniji aspekti hrvatske umjetničke pozornice početkom dvadesetih godina, kako bi se dobila jasnija slika o tome u kakvom je okviru Zenit započeo s publiciranjem. Analiziraju se ideje i umjetnički problemi koji su utjecali na dominantna kretanja u hrvatskoj umjetnosti te nastoje prepoznati oni elementi nacionalne kulture koji su poticali Micićevu kontinuiranu antagonističku poziciju. Takva perspektiva obuhvaća Proljetni salon kao najvažniju kontinuiranu izložbenu manifestaciju u hrvatskom međuraću, Miroslava Krležu kao neizbježnog oblikovatelja mišljenja i arbitra hrvatske kulture te, naposljetku, nacionalno-identitetsku problematiku kao bitnu odrednicu najvažnijih obilježja kompleksa hrvatske moderne umjetnosti u razdoblju do Drugoga svjetskog rata. Na taj se način i osnovna polazišta djelovanja Ljubomira Micića – koja su prije svega bila artikulirana u ustrajnom suprotstavljanju lokalnoj kulturi u kojoj je živio i radio te obilježena retorikom iz repertoara kulturnog nacionalizma – sagledavaju iz drugačije perspektive, pružajući mogući odgovor na pitanje zašto je publiciranje Zenita – sa svim njegovim kompleksnim obilježjima – bilo isprva moguće upravo u Zagrebu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA