Pregled bibliografske jedinice broj: 1149614
Bioraspoloživost fenolnih spojeva i bioaktivnost klica kupusnjača u modelu ljudske probave in vitro
Bioraspoloživost fenolnih spojeva i bioaktivnost klica kupusnjača u modelu ljudske probave in vitro, 2021., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1149614 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bioraspoloživost fenolnih spojeva i bioaktivnost klica kupusnjača u modelu ljudske probave in vitro
(Bioavailability of phenolic compounds and bioactivity of Brassicaceae seedlings in in vitro model of human digestion)
Autori
Gagić, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
29.09
Godina
2021
Stranica
62
Mentor
Šola, Ivana
Neposredni voditelj
Vujčić Bok, Valerija
Ključne riječi
α–amilaza ; α-glukozidaza ; antioksidansi ; fenolne kiseline ; flavonoidi ; HPLC ; specijalizirani metaboliti ; spektrofotometrija ; vitamin C
(α –amilase ; α-glucosidase ; antioxidants ; phenolic acids ; flavonoids, HPLC, specialized metabolites ; spectrophotometry ; vitamin C)
Sažetak
Kupusnjače (Brassicaceae) su bogate flavonoidima, glukozinolatima i vitaminima te su zbog toga jedno od najčešće konzumiranog povrća. Cilj ovog rada bio je usporediti udjele fenolnih spojeva klica korabice (Brassica oleracea var. acephala gongylodes), kelja (B. oleracea sabauda), prokulice (B. oleracea gemmifera), cvjetače (B. oleracea botrytis), rotkvice (Raphanus sativus) i kreše (Lepidium sativum), te njihov antioksidacijski i hipoglikemijski potencijal nakon in vitro simulirane probave čovjeka kako bi se za svaki od parametara izdvojilo varijetet klica većeg potencijala. Najbogatije ukupnim (uk.) flavonoidima bile su klice cvjetače, a uk. hidroksicimetnim kiselinama kelja i rotkvice. Nakon probave u crijevu najveći udio uk. fenolnih spojeva imale su klice kelja, a uk. flavonoida klice cvjetače. Najbogatije vitaminom C prije probave bile su klice kreše, a nakon probave u želucu klice rotkvice. Feruličnom kiselinom najbogatije su bile klice prokulice, a sinapinskom klice kelja i prije i nakon probave. Najvišu koncentraciju kvercetina prije probave imale su klice cvjetače i kreše, a nakon probave u crijevima klice cvjetače. Najvišu koncentraciju kempferola i prije i nakon probave imale su klice rotkvice. Sve klice prije probave pokazale su antioksidacijski potencijal sličan ili čak i viši od standarda troloksa. Ekstrakti svih klica prije probave pokazali su isti ili veći stupanj inhibicije α-amilaze nego standardni antidijabetički lijek akarboza. Nakon probave u crijevu najveći stupanj inhibicije aktivnosti α-amilaze pokazale su korabice. Prije probave najveći stupanj inhibicije α-glukozidaze pokazale su klice rotkvice, a nakon probave u crijevu klice korabice. Klice rotkvice, kelja, prokulice i korabice prije probave snažnije su inhibirale aktivnost α-glukozidaze od akarboze. Zaključujem da klice kupusnjača predstavljaju biomaterijal velikog potencijala za ljudsku prehranu i zdravlje, te su daljnje analize njihova biopotencijala itekako potrebne i poželjne.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Biologija, Interdisciplinarne prirodne znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb