Pregled bibliografske jedinice broj: 1149509
Osobitosti dojenja djece s teškoćama u razvoju
Osobitosti dojenja djece s teškoćama u razvoju // Congress of European Paediatric Association EPA / UNEPSA jointly with European Confederation of Primary Care Paediatricia (Europaediatrics 2021)
Zagreb, Hrvatska, 2021. (poster, međunarodna recenzija, ostalo, znanstveni)
CROSBI ID: 1149509 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osobitosti dojenja djece s teškoćama u razvoju
(Characteristics of breastfeeding children with developmental disabilities)
Autori
Štimac, Maja ; Romstein, Ksenija, Velki, Tena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni
Skup
Congress of European Paediatric Association EPA / UNEPSA jointly with European Confederation of Primary Care Paediatricia (Europaediatrics 2021)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.10.2021. - 09.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
dojenje, djeca s teškoćama u razvoj, protektivni čimbenici
(breastfeeding, children with developmental disabilities, protective factors)
Sažetak
U dostupnim preporukama i literaturi, dojenje prijevremeno rođene djece i djece s teškoćama u razvoju se tumači kao protektivni čimbenik zdravlja i stabilne povezanosti djeteta i majke. Istraživanja o dojenju rizičnih skupina novorođenčadi i nedonoščadi upućuju na potrebu daljnjeg promicanja dojenja u populaciji roditelja prijevremeno rođene djece, dok za dojenje djece s teškoćama u razvoju u Republici Hrvatskoj istraživanja su malobrojna. Kako bi se saznalo više o dojenju djece koja su prerano rođena i djece kojoj je utvrđeno postojanje teškoća u razvoju, 2019. godine je provedeno intervjuiranje roditelja djece s teškoćama u razvoju i prijevremeno rođene djece o dojenju po otpustu iz bolnice. Cilj: ispitati odnos duljine trajanja dojenja s terminom poroda i vrstom teškoća u razvoju. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 120 roditelja djece prosječne dobi 5.5 godina (M=65.34 mjeseci, SD=29.32), od čega 74.2% dječaka i 25.8% djevojčica. S roditeljima je proveden polustrukturirani intervju. Analiza podataka rađena je putem Fisherovog egzaktnog testa. Rezultati istraživanja su pokazali kako je dob do koje je dijete dojeno povezana s terminom poroda (F= 14.75, p < 0.001) te s dijagnosticiranom teškoćom u razvoju djeteta (F= 11.56, p < 0.05). Djeca koja uopće nisu dojena češće su bila prematurusi (z=3.3, p<0.001) za razliku od dojene djece, dok djeca koja su kraće dojena (do 3 mjeseca) češće imaju dijagnosticirane poremećaje iz spektra autizma i višestruke teškoće (z=1, 96, p<0.05) za razliku od djece koja su duže dojena (6 mjeseci do 1 godine). Od 120 djece, niti jedno nije dojeno dulje od godine dana. Zaključak: Podrška dojenju treba biti kontinuirana, posebice u slučajevima kada kod novorođenčadi postoje jasni čimbenici rizika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija, Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, Interdisciplinarne društvene znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
VLASTITA-SREDSTVA-kauzalna indukacija 2 - Kauzalna indukcija u kontekstu makroparadigme razvojne psihopatologije i teškoća u razvoju II: validacija mjernih instrumenata za izradu razvojnih profila djece predškolske dobi (Velki, Tena; Romstein, Ksenija, VLASTITA-SREDSTVA ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek
