Pregled bibliografske jedinice broj: 1149463
Mogućnost proizvodnje vinskog destilata od sorte grožđa cabernet sauvignon
Mogućnost proizvodnje vinskog destilata od sorte grožđa cabernet sauvignon, 2021., diplomski rad, diplomski, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek
CROSBI ID: 1149463 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mogućnost proizvodnje vinskog destilata od sorte
grožđa cabernet sauvignon
(The Possibility for the Production of Wine
Distillate from the Grapevine Variety Cabernet
Sauvignon)
Autori
Blažević, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Mjesto
Osijek
Datum
09.07
Godina
2021
Stranica
49
Mentor
Lončarić Ante ; Miličević, Borislav
Ključne riječi
destilacija ; cabernet sauvignon ; vino ; aromatski profil ; vinjak
(distillation ; cabernet sauvignon ; wine ; aromatic profile ; brandy)
Sažetak
Za proizvodnju vinskih destilata prednost se daje bijelim sortama grožđa s određenim karakteristikama kao što su ukupna kiselost, nizak pH i relativno nizak sadržaj šećera u moštu. Za proizvodnju kvalitetnih vinskih destilata u Hrvatskoj mogu se koristiti sorte grožđa kraljevina (Imbrina), graševina, šipon (Moslavac), zeleni silvanac, i dr. Međutim, u određenim godinama, a ovisno i o području navedene karakteristike se mogu pronaći i u drugim potencijalno prikladnim sortama. Cilj ovog rada je evaluacija fizikalno-kemijskih karakteristika mošta, vina, vinskog destilata i dozrjelog vinskog destilata, odnosno vinjaka od sorte grožđa cabernet sauvignon kako bi se mogla procijeniti mogućnost korištenja navedene sorte grožđa za proizvodnju vinjaka. Berba i alkoholna fermentacija se provela u Vinogorju Kutjevo, položaju Park prirode Papuk u vinogradu Veleučilišta Požega, a destilacija u laboratoriju Zavoda za tehnologiju ugljikohidrata Prehrambeno tehnološkog fakulteta Osijek u 2020. godini. Provela se analiza kemijskog sastava mošta, vina, analiza kemijskog sastava srednjeg toka sirovih destilata i odrediti hlapivi spojevi metodom plinske kromatografije svih frakcija obje destilacije. Također se odredio i aromatski profil sorte grožđa cabernet sauvignon, dobivenog vina i destilata, a i pratilo dozrijevanje destilata izuzimanjem destilata svakih mjesec dana. Obzirom na količinu ispitane sirovine i uvjete vinifikacije, destilacije i dozrijevanja, rezultati vinskog destilata sorte grožđa cabernet sauvignon pokazali su velik potencijal za proizvodnju vinskih destilata odnosno vinjaka, te postoji mogućnost prilagodbe uvjeta i parametara rada koji bi usavršili finalni proizvod.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek