Pregled bibliografske jedinice broj: 1149182
Psovka i smijeh
Psovka i smijeh // Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi. Zbornik radova 1. svezak / Bagić, Krešimir ; Levanat-Peričić, Miranda ; Małczak, Leszek (ur.).
Katovice : Zagreb : Zadar: Wydzial Humanistyczny Uniwersytetu Śląskiego ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Sveučilište u Zadru, 2021. str. 110-129 doi:10.31261/PN.4028.09 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1149182 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psovka i smijeh
(Swearing and Laughter)
Autori
Mikulić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi. Zbornik radova 1. svezak
/ Bagić, Krešimir ; Levanat-Peričić, Miranda ; Małczak, Leszek - Katovice : Zagreb : Zadar : Wydzial Humanistyczny Uniwersytetu Śląskiego ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Sveučilište u Zadru, 2021, 110-129
ISBN
978-83-226-4023-4
Skup
Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup
Mjesto i datum
Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
psovka ; smješnice ; svakodnevica ; Dubrovnik
(swearing ; smješnice ; everyday life ; Dubrovnik)
Sažetak
U radu se istražuje suodnos dvaju rubnih fenomena u hrvatskoj znanosti o književnosti, a to su psovka i smijeh. Psovka kao govorni žanr određen opsceno-vulgarnim izrazima povezanim sa spolnim ili analnim tjelesnim područjem u suvremenoj se kulturi smješta u kontekst tzv. negativnih veličina. S druge strane, smijeh je osnovna svrha komedije koja je u žanrovskoj hijerarhiji niže pozicionirana vrsta, često i zapostavljena. Međutim, promatramo li psovku u kontekstu Bahtinove ideje grotesknog realizma, riječ je o afirmativnom i pozitivnom fenomenu koji je pridonosio stvaranju slobodne karnevalske atmosfere i drugog, materijalno-tjelesnog, smjehovnog aspekta svijeta. Hrvatske komedije druge polovine 17. stoljeća (smješnice), osim što su dugo vremena bile na rubu književnopovijesnih proučavanja, u ovom nas slučaju prvenstveno zanimaju jer pripadaju karnevalskom tipu obredno- predstavljačkih formi narodne smjehovne kulture, čiji je sastavni dio i psovka. Utvrđujući pojavnost psovke u smješnicama s obzirom na tip psovke („bludna psovka“, grdnja), usmjerenost psovke (govornik, slušatelj, treća osoba, neživa materija, životinje) i područje iz kojih se preuzimaju metaforično- uvredljive riječi (dijelovi tijela, životinje, etnička skupina, konfesija, neživa materija, ljudska osobina…), dobiva se uvid u umjetničku sliku dubrovačke svakodnevice predmodernog doba.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija