Pregled bibliografske jedinice broj: 1149158
Analiza sukoba interesa na primjeru specijalnog rezervata prirode u Srbiji: empirijsko analitički pristup
Analiza sukoba interesa na primjeru specijalnog rezervata prirode u Srbiji: empirijsko analitički pristup // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 145 (2021), 3-4; 155-167 doi:10.31298/sl.145.3-4.5 (međunarodna recenzija, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 1149158 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza sukoba interesa na primjeru specijalnog
rezervata prirode u Srbiji: empirijsko analitički
pristup
(Analysis of Conflicting Interests on the Example of
the Special Nature Reserve in Serbia: Empirically
Analytical Approach)
Autori
Stevanov, Mirjana ; Tarjan Tobolka, Albina ; Kljajić, Ljubomir ; Kičić, Martina ; Krott, Max
Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 145
(2021), 3-4;
155-167
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
interesi ; konflikti ; zaštićena dobra ; šumarska politika ; Srbija
(interests ; conflicts ; protected areas ; forest policy ; Serbia)
Sažetak
Sažetak Empirijsko analitički pristup znanosti šumarske politike primijenjen je na primjeru specijalnog rezervata prirode „Koviljsko-Petrovaradinski Rit“ (Srbija) s ciljem sveobuhvatne analize korisnika, njihovih interesa i potencijalnih sukoba interesa. Istraživanje je provedeno od kolovoza 2017. do kolovoza 2018. godine. Procjena intenziteta interesa identificiranih korisnika temelji se na kvalitativnoj analizi sadržaja i kritičkoj analizi te kombinaciji tehnika triangulacije, logičkog zaključivanja, indukcije i dedukcije. Unosom procijenjenog intenziteta interesa korisnika (vlasnici šuma – država i privatni šumovlasnici ; zaposleni u šumarstvu ; poduzeća/institucije – drvna industrija, pokrajinski sekretarijat, itd. ; građani) u analitičku shemu jasno se mogla izdvojiti zona sukoba između korisnika s vrlo jakim interesom za korištenje drvne mase (Vojvodinašume, crkva, prerada drva) i korisnika koji pripadaju interesnom polju očuvanja/zaštite prirode (institucije zaštite prirode, građani). Uz navedeno, država tj. Vojvodinašume su u unutarnjem sukobu, jer (također) imaju vrlo snažan interes za proizvodnju drva s jedne strane i za zaštitu prirode s druge strane. Kako bi uravnotežila interese, država/pokrajina je u prednosti jer rješenje može potražiti interno, ali analitička shema pokazuje i da će rezultat neizbježno dovesti do sukoba s drugim korisnicima (drvnom industrijom ako se poveća opseg zaštite ili zaštitom prirode ako se pojača sječa drva). Koncept zaštitnih zona pokazuje trenutni kompromisni paket između zainteresiranih strana (stroga zaštita 6%, aktivna zaštita 29% i korištenje drva 65%), koji će opstati dok ga država bude mogla podržati političkim mjerama. Empirijsko analitički pristup omogućio je sveobuhvatni uvid u korisnike i interese vezane za Rit, a metodološka postavka je uz zaključake relevantne za daljnja znanstvena istraživanja stvorila osnovu za aktivniju komunikaciju rezultata s praksom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus