Naslov
„Jako puno zagrepčana ide na Sljeme“ – percepcija i prostorni raspored kulturoloških usluga i negativnosti šuma na području Medvednice
(“Many Zagreb people go to Sljeme” - perception and spatial distribution of cultural ecosystem services and disservices of forests on Medvednica)

Autori
Kičić, Martina ; Marin, Ana Marija ; Vuletić, Dijana ; Krajter Ostoić, Silvija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zeleni dodir Medvenice / - , 2021, 85-86

Skup
Zeleni dodir Medvenice

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.06.2021. - 11.06.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
kulturološke usluge urbane zelene infrastrukture ; percepcija građana ; negativnosti ; kvalitativna analiza ; prostorna distribucija
(cultural ecosystem services of urban green infrastructure ; citizen perceptions ; disservices ; qualitative analysis ; spatial distribution)

Sažetak
Medvednica je višestruko važna za Zagreb i Zagrepčane u prirodnom i kulturološkom smislu. Činjenica da je dijelom smještena unutar administrativnih granica grada Zagreba, čini je pogodnom za rekreaciju i turizam kako stanovnika tako i turista. Rekreacija, turizam, kao i druge usluge ekosustava spadaju u kulturološke usluge ekosustava. Neizmjerno su važne stanovnicima gradova i često ih percipiraju kao najvažnije ili jednako važne, kao i primjerice regulatorne usluge ekosustava. Definirane su kao nematerijalne koristi koje ljudi dobivaju od ekosustava te uključuju, među ostalim, kognitivni razvoj, rekreaciju, estetiku i duhovno obogaćivanje. S druge strane upravo su kulturološke usluge urbane zelene infrastrukture rjeđe bile predmet istraživanja na području grada Zagreba, uključujući i područje Medvednice. Projekt Hrvatske zaklade za znanost „Unaprjeđenje planiranja i gospodarenja zelenom infrastrukturom kroz participativno mapiranje kulturnih usluga ekosustava (CULTUR-ES)“ upravo nastoji istražiti korištenje, percepciju i prostorni raspored kulturoloških usluga zelenih površina u gradu Zagrebu, kao i negativnu percepciju kombinacijom kvalitativnih i kvantitativnih metoda. Provodeći fokus grupe i participativno kartiranje sa stanovnicima svih gradskih četvrti grada Zagreba prikupljeni su podaci o pozitivnoj i negativnoj percepciji Medvednice kao i o karakteristikama sudionika. Usto, prikupljeni su i markeri kojima se prikazuje prostorna komponenta percipiranih kulturoloških usluga i negativnosti. Jedan od najvažnijih rezultata je da su sudionici fokus grupa prepoznali Medvednicu kao nositeljicu svih kulturoloških usluga koje su bile predmet istraživanja (privrženost mjestu, rekreacija, estetska vrijednost, mogućnost edukacije o prirodi, kulturni identitet), ali također je prisutna i negativna percepcija. Rezultati ovog istraživanja mogu pomoći unaprjeđenju održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica kao i planiranju održive turističke djelatnosti uz uvažavanje percepcije različitih korisnika Parka. Naglasak je stavljen na participaciju i sudjelovanje korisnika prostora u procesu planiranja čime upravljanje postaje transparentno i demokratično, što povećava kvalitetu donesenih odluka. Identificiranje percipiranih negativnosti može pomoći promijeni negativnih praksa ili definiraju komunikacijskih strategija kako bi se one smanjile ili otklonile.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija, Interdisciplinarne biotehničke znanosti

POVEZANOST RADA