Pregled bibliografske jedinice broj: 1149022
Interakcija između mentalne aritmetike i svjetline: Primjena Bayesove analize
Interakcija između mentalne aritmetike i svjetline: Primjena Bayesove analize // 22. Dani psihologije u Zadru - Knjiga sažetaka / Burić, Ireana ; Banai, Benjamin ; Macuka, Ivana ; Šimić, Nataša ; Tokić, Andrea ; Vidaković, Marina (ur.).
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2020. str. 154-154 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1149022 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Interakcija između mentalne aritmetike i svjetline:
Primjena Bayesove analize
(Interaction between mental arithmetic and
brightness: Application of Bayes analysis)
Autori
Šetić Beg, Mia ; Glavaš, Dragan ; Domijan, Dražen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
22. Dani psihologije u Zadru - Knjiga sažetaka
/ Burić, Ireana ; Banai, Benjamin ; Macuka, Ivana ; Šimić, Nataša ; Tokić, Andrea ; Vidaković, Marina - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2020, 154-154
ISBN
978-953-331-305-4
Skup
22. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.10.2020. - 03.10.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
mentalna aritmetika ; razumijevanje pojmova ; metaforičko preslikavanje ; percepcija
(mental arithmetic ; understanding concepts ; metaphorical mapping ; perception)
Sažetak
U cilju istraživanja hipoteze o zajedničkim veličinama, koja predviđa povezanost između apstraktnih pojmova kao što su brojevi i perceptivnih dimenzija kao što su svjetlina, prostor, veličina i sl., u prethodnom istraživanju pokazali smo da postoji trosmjerna interakcija između mentalne aritmetike, svjetline i odgovora ispitanika. Kako bismo detaljnije istražili uzroke ove interakcije, provedena su dva nova eksperimenta. U prvom eksperimentu, ispitanici (studenti preddiplomskog studija psihologije) su odgovarali na pitanje da li je lijeva strana jednostavnog aritmetičkog problema jednaka desnoj ili ne (npr. 2 + 5 = 7 ili 9 - 6 = 5). Pri tome, ispitanici su podijeljeni u dvije grupe: jedna grupa je rješavala samo zadatke zbrajanja (N = 30) a druga grupa samo zadatke oduzimanja (N = 26). Problemi su prikazivani u crnoj ili bijeloj boji na sivoj pozadini. Mjerila se brzina i točnost odgovora. ANOVA je pokazala da nema statistički značajne trosmjerne interakcije između aritmetičke operacije (zbrajanje ili oduzimanje), svjetline (bijelo ili crno) i odgovora (da ili ne) ni u vremenu reakcije, F(1, 54) < 1, p > .250 ; kao ni u točnosti, F(1, 54) < 1, p > .250. U drugom eksperimentu (N = 24), ispitano je da li će se slična interakcija pojaviti kod množenja i dijeljenja. Korištena je ista metodologija kao i u prvom eksperimentu, osim što je faktor aritmetička operacija mjeren unutar ispitanika. Opet nije bilo trosmjerne interakcije ni kod vremena reakcije, F(1, 23) = 1.55, p = .225, ni kod točnosti, F(1, 23) < 1.5, p > .250. Međutim, testiranje nulhipoteze ne omogućava nam da odgovorimo na pitanje da li rezultati doista podržavaju nul- hipotezu ili istraživanje nije dovoljno osjetljivo za donijeti bilo kakav zaključak. Zbog toga je provedena Bayesova analiza tako što su izračunati Bayesovi faktori za interakciju za sve provedene eksperimente. Analiza je pokazala da su u prethodnom istraživanju, Bayesovi faktori veći od 100 što ukazuje na snažan efekt, a u novim eksperimentima su manji od 1/3 što ukazuje na potvrdu nul-hipoteze. Kada se sagledaju rezultati svih provedenih istraživanja, može se zaključiti da nema potvrde za hipotezu o zajedničkim veličinama. Rezultati se mogu parsimonično objasniti djelovanjem indirektnih mehanizama kao što je metaforičko preslikavanje između apstraktnih (matematika) i konkretnih domena (percepcija svjetline).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka,
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb