Naslov
OPSESIVNE IDEJE, glavno obilježje
(OBSESSIVE IDEAS, main feature)

Autori
Vučić Peitl, Marija

Izvornik
Narodni zdravstveni list (0351-9384) 738-739 (2021); 17-18

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
paranoja, opsesivne ideje, glavno obilježje
(paranoia, obsessive ideas, main feature)

Sažetak
Upravo vrijeme pandemije bolesti COVID-19 pogoduje razvoju paranoje zbog socijalne deprivacije, niskoga povjerenja u vladajuće strukture, teorija zavjere, gomilanja stresa kod zaposlenih, osobito izloženih mogućoj zarazi, kao i ranjivih skupina koje su u ovo vrijeme sklonije razvoju paranoje, o čemu govore i neka istraživanja u svijetu psihijatar Emil Kraepelin 1912. godine govorio da je to samostalni poremećaj. Glavna je značajka paranoje prisutnost neke sumanute, opsesivne ideje. Postoje rizične skupine ljudi koji su skloni razvoju bolesti: to su muškarci stariji od trideset godina, osobe starije od pedeset pet godina, žrtve fizičkoga zlostavljanja, ljudi koji imaju predispoziciju u vidu paranoidne strukture osobnosti, osobe sklone konzumaciji alkohola i droga te oni koji imaju pozitivno glavno obilježje Pojam “paranoja” uveo je njemački psihijatar Carl Ludwig Kalbaum još 1863. godine. Kasnije je njemački psihijatar Emil Kraepelin 1912. godine govorio da je to samostalni poremećaj. Glavna je značajka paranoje prisutnost neke sumanute, opsesivne ideje. Postoje rizične skupine ljudi koji su skloni razvoju bolesti: to su muškarci stariji od trideset godina, osobe starije od pedeset pet godina, žrtve fizičkoga zlostavljanja, ljudi koji imaju predispoziciju u vidu paranoidne strukture osobnosti, osobe sklone konzumaciji alkohola i droga te oni koji imaju pozitivno nasljeđe različitih duševnih bolesti. Do danas nisu definirani točni čimbenici koji izazivaju paranoidne poremećaje, ali se kao mogući spominju: nasljeđivanje, teške traumatske ozljede mozga, dugotrajne stresne situacije, ovisnost o alkoholu i drogama, bolesti koje utječu na funkcionalnost mozga, psihološke traume u djetinjstvu, prisilna izolacija koja osobu lišava poznate mogućnosti komunikacije te socijalna deprivacija u kojoj osoba ima sve manje prijatelja, a time i smanjenu mogućnost komuniciranja. Upravo ovo vrijeme pandemije bolesti COVID-19 pogoduje razvoju paranoje zbog socijalne deprivacije, niskoga povjerenja u vladajuće strukture, teorija zavjere, gomilanja stresa kod zaposlenih, osobito izloženih mogućoj zarazi, kao i ranjivih skupina koje su u ovo vrijeme sklonije razvoju paranoje, o čemu govore i neka istraživanja u svijetu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA