Pregled bibliografske jedinice broj: 1148833
Percepcija medijskog izvještavanja o pandemiji bolesti COVID-19 i njezina povezanost s psihičkim zdravljem građana
Percepcija medijskog izvještavanja o pandemiji bolesti COVID-19 i njezina povezanost s psihičkim zdravljem građana // 25. Dana Ramira i Zorana Bujasa - knjiga sažetaka / Mikac, Una ; Mehulić, Jasmina (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2021. str. 66-66 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1148833 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Percepcija medijskog izvještavanja o pandemiji bolesti COVID-19 i njezina povezanost s psihičkim zdravljem građana
(Perception of media coverage of COVID-19 disease pandemic and its relationship with mental health of citizens)
Autori
Kuterovac Jagodić, Gordana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
25. Dana Ramira i Zorana Bujasa - knjiga sažetaka
/ Mikac, Una ; Mehulić, Jasmina - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2021, 66-66
Skup
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pandemija ; percepcija medijskog izvještavanja ; psihičko zdravlje
(pandemic ; perception of media coverage ; mental health)
Sažetak
Suočeni s pandemijom, građani se usmjeravaju na različite izvore informacija kako bi je razumjeli i od nje se zaštitili. Suvremeni i tradicionalni mediji tako predstavljaju značajan izvor korisnih informacija, ali istovremeno i izvor stresa, zabrinutosti i straha. Međusobno kontradiktorne informacije, dezinformacije te dugotrajna preplavljenost informacijama o pandemiji i njezinim posljedicama mogu dodatno pojačavati stres. U dijelu istraživanja Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone koji se bavio percepcijom medijskog izvještavanja o pandemiji i njegovoj povezanosti s psihičkim zdravljem građana sudjelovalo je 549 sudionika (75, 4% žena) iz različitih dijelova Hrvatske. Prosječna dob sudionika bila je 39, 5 godina (SD = 12, 76), a raspon se kretao od 18 do 72 godine. U prvom dijelu ispitani su medijski izvori koje su sudionici koristili kada su se željeli informirati o pandemiji COVID-19, potom koliko sudionici vjeruju pojedinim izvorima informacija koji ih pokušavaju informirati o pandemiji i koliko misle da su u njima našli netočnih ili zavaravajućih informacija o pandemiji. U drugom dijelu ispitani su stavovi sudionika o edukativnoj ulozi medija o COVID-19 pandemiji, o emocijama koje medijsko izvještavanje izaziva kod njih, o stavovima prema načinu izvještavanja medija, te o nekim njihovim očekivanjima o tome kako bi mediji trebali izvještavati o pandemiji. Psihičko zdravlje građana ispitano je Skalom depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS) i Skalom iscrpljenosti pandemijom. Veći broj sudionika (32, 2%) izjavljuje kako im mediji pomažu da razumiju fizičke posljedice bolesti nego njezine psihičke posljedice (24, 4%). Čak 68, 2% sudionika izjavljuje kako su prezasićeni medijskim informacijama o pandemiji. Kod gotovo polovice sudionika (47, 1%) medijsko izvještavanje o pandemiji izaziva emociju ljutnje, a u manjoj mjeri straha (18, 6%). Utvrđena je povezanost emocija koje sudionici doživljavaju prateći medijsko izvještavanje sa psihičkim zdravljem građana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
