Pregled bibliografske jedinice broj: 114881
Prodor morske vode i njen utjecaj na kakvoću površinskih voda u dolini Neretve
Prodor morske vode i njen utjecaj na kakvoću površinskih voda u dolini Neretve // 3. hrvatska konferencija o vodama "Hrvatske vode u 21. stoljeću" / Gereš, Dragutin (ur.).
Osijek: Hrvatske vode, 2003. str. 443-449 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 114881 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prodor morske vode i njen utjecaj na kakvoću površinskih voda u dolini Neretve
(Intrusion of Seawater and its Effect on Quality of Surface Water in the Neretva River Valley)
Autori
Romić, Davor ; Vranješ, Mijo ; Ondrašek, Gabrijel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
3. hrvatska konferencija o vodama "Hrvatske vode u 21. stoljeću"
/ Gereš, Dragutin - Osijek : Hrvatske vode, 2003, 443-449
Skup
3. hrvatska konferencija o vodama
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 28.05.2003. - 31.05.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Zaslanjivanje ; Alkalizacija ; Toksičnost
(Salinity ; Alkalization ; Toxicity)
Sažetak
Dolina Neretve, ukupne površine 12.067 ha predstavlja specifični prirodno - geografski prostor usječen u krški okvir, a južnu granicu područja čini Jadransko more. Organizacija života ljudi, ciklusi poljoprivredne proizvodnje, ali i cjelokupni živi svijet bili su prilagođeni vodnom režimu prirodnog okruženja. Zahvati na uređenju zemljišta, regulacijski zahvati u samoj delti kao i izgradnja hidroenergetskih i drugih objekata unutar sliva Neretve imali su značajan utjecaj na promjenu vodnog režima. Morska voda sve dublje prodire unutar delte. Poljoprivrednici u dolini Neretve koriste površinske i podzemne vode za navodnjavanje. U 1997. godini započeta su istraživanja zaslanjenosti tala i kakvoće vode potencijalnih izvora za navodnjavanje u dolini Neretve. Istraživanja su nastavljena do 2002. godine. Koncentracije soli u vodama u dolini Neretve mijenjale su se tijekom godine, što se povezuje s hidrološkim režimom, a uobičajen aje pojava maksimalnih koncentracija u ljetnim mjesecima. Na nekim lokacijama utvrđene su visoke koncentracije soli, a izraženo elektrovodljivošću i do 14, 5 dS/m. Istraživanje utjecaja zaslanjene vode na uzgoj lubenice i promjene u tlu provedeno je dvofaktorijelnim poljskim pokusom. U istraživanju su korištena dva sustava za navodnjavanje: kišenjem i kapanjem, te dvije razine kakvoće vode: vodovodna voda (ECiw = 0, 7 dS/m) i voda iz kanala koja se inače koriste za navodnjavanje, a elektrovodljivost u vrijeme uzgoja lubenice iznosila je od 3, 4-7, 4 dS/m. Korištenje takve vode za navodnjavanje sustavom kišenja potpuno je uništilo urod. Navodnjavanjem kvalitetnom vodom i navodnjavanjem kapanjem vodom iz kanala ostvareni su prinosi od 38-42 t/ha. Navodnjavanje zaslanjenom vodom ostavilo je posljedice i na tlo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
0178039
Ustanove:
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split,
Agronomski fakultet, Zagreb