Pregled bibliografske jedinice broj: 1148755
Interiornost i transcendencija - put susreta s Bogom
Interiornost i transcendencija - put susreta s Bogom // Tragovi Prvog uzroka : zbornik u čast Nikole Stankovića, SJ / Novina, Marina (ur.).
Zagreb: Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu ; Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove, 2021. str. 89-102
CROSBI ID: 1148755 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Interiornost i transcendencija - put susreta s
Bogom
(Interior and Transcendence - a Way of Meeting with
God)
Autori
Mišić, Anto
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Tragovi Prvog uzroka : zbornik u čast Nikole Stankovića, SJ
Urednik/ci
Novina, Marina
Izdavač
Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu ; Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove
Grad
Zagreb
Godina
2021
Raspon stranica
89-102
ISBN
978-953-231-193-8
Ključne riječi
Aurelije Augustin ; interiornost ; transcendencija ; mens ; spoznaja ; Bog
(Aurelius Augustine ; interiority ; transcendence ; mens ; cognition ; God)
Sažetak
Iz naravi ljudskog duha (mens) izvire i mogućnost spoznavanja samoga sebe. Počevši od prvog otvaranja prema bitku i vrhovnom Bitku, duša je već poznata sama sebi, ne polazi od potpunog neznanja. Na bilo kojoj razini spoznaje pretpostavlja se neka samo-svijest subjekta koji istražuje. Neka prethodna svijest (ne u vremenskome smislu) stoji kao osnova svim fazama istraživanja, kao prva pretpostavka. Tražeći dokaze za Božju opstojnost čovjek prvo uočava vlastito postojanje. Svako pitanje „tko je Bog?“, provocira pitanje tko sam ja sposoban da to pitam. Da bi mogli prepoznati Boga nespoznatljivog, obavezan korak je upoznati čovjeka. Kad čovjek postavlja pitanja o sebi, on postaje objekt svoga istraživanja, pa tako svjesni subjekt postaje objekt refleksne spoznaje, i kao druga refleksija pravi refleksni sud o sebi. U svim tim djelovanjima svjesni subjekt je prisutan sebi kao djelujući subjekt. Dakle, svjesni ja, kao subjekt, nije neko znanje nego datost iskustva. Svijest da nešto postoji je izvan sumnje. Samosvjesni subjekt, i spoznate stvari, svoj temelj imaju u bitku, što pak znači da stvari nisu stvorenja ljudskog duha. Subjektivno ja i objektivna stvarnost međusobno su neovisni ali korelativni. Budući da objekt nije subjektivno stvorenje duha, zato je, u nutarnjem postupku, važno ići od bića k duhu i konačno Bogu prvom i posljednjem uzroku svega. Očito je da postoji čvrsta povezanost između dvaju pojmova interiornost i transcendencija. Stoje zajedno. Interiornost je kritička svijest usmjerena prema bitku, a ostvaruje se u najvažnijim elementima ljudske nutarnjosti, ono najintimnije u čovjeku je misleće biće, no stvarnost koja stoji iznad je vrhovni Bitak koji je čovjeka stvorio. Interiornost i transcendencija na istom su pravcu, koji ima visinu i dubinu, pa stoga, samo ako se ostvaruje istinska nutarnjost (interiornost), omogućuje se ostvarivanje istinske transcendencije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Teologija