Naslov
Propisivanje lijekova u kroničnoj bubrežnoj bolesti
(Drug prescription in chronic kidney disease)

Autori
Jug, Juraj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
XII. kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) : knjiga sažetaka / Bergman Marković, Biserka - Zagreb, 2021, 193-194

Skup
12. kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM 2021)

Mjesto i datum
Online, 22.04.2021. - 27.04.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kronična bubrežna bolest ; kronična terapija ; kontraindikacija
(chronic kidney disease ; chronic therapy ; contraindication)

Sažetak
Uvod: Kronična bubrežna bolest (KBB) često je zanemarena u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Točni podatci o prevalenciji ove bolesti u Republici Hrvatskoj ne postoje, a procjenjuje se da 10% stanovništva boluje od KBB. Iako se oko 4000 pacijenata nalazi u terminalnom stadiju KBB (G5), najveći mortalitet zabilježen je u G3 stadiju. Budući da ova bolest značajno mijenja brzinu eliminacije velikog broja lijekova, cilj rada je istaknuti najčešće korištene kontraindicirane lijekove u kroničnoj bubrežnoj bolesti te moguće posljedice. Rasprava: Glomerularna filtracija (GFR) procjenjuje se iz kreatinina, dobi, spola i ostalih faktora prema različitim formulama, od kojih se najviše koriste MDRD (Formula modifikacije dijete u bubrežnoj bolesti, engl. Modification of diet in renal disease formula) i CKD-EPI (Formula epidemiološkog udruženja za kroničnu bubrežnu bolest, engl. Chronic kidney disease epidemiology collaboration formula). Prema glomerularnoj filtraciji i KDIGO (Globalno unaprjeđenje ishoda kronične bubrežne bolesti, engl. Kidney disease improving global outcomes) smjernicama iz 2018 KBB podijeljena je u 5 stadija. 30-50% svih zabilježenih nuspojava lijekova nastaje u pacijenata s G3 ili višim stadijem KBB (GFR<60ml/min/1, 73m2). Većina nuspojava nije opasna po život, no može značajno narušiti kvalitetu života pacijenta. Nesteroidni antireumatici, metformin, glimepirid, ciprofloksacin, nitrofurantoin, pregabalin, digoksin, mirtazapin, dabigatran te metotreksat samo su neki često propisivani lijekovi koji su apsolutno kontraindicirani u G4 i G5 stadiju KBB- a, dok je kod njihovog propisivanja u G3 stadiju potrebna redukcija doze. Varfarin, atorvastatin, moksifloksacin, gliklazid, pioglitazon, amiodaron, escitalopram i benzodiazepini nisu ovisni o bubrežnoj funkciji te se mogu propisivati bez redukcije doze u KBB-u. Većina antibiotika može se bez prilagodbe doze propisivati do G4 stadija KBB. Budući da su šećerna bolest i hipertenzija glavni uzroci KBB, hipoglikemici, antihipertenzivi i antikoagulansi najčešći su dozom neprilagođeni lijekovi u takvih bolesnika. Metformin kao najpropisivaniji hipoglikemik odgovoran je za cijeli niz nuspojava, ali se laktacidoza iznimno rijetko primjećuje. Veliki problem čine nesteroidni antireumatici, kao najkorišteniji lijekovi uopće, jer svojim mehanizmom djelovanja mogu direktno ubrzati propadanje nefrona te pogoršati bubrežnu funkciju. Zaključak: Nesteroidni antireumatici i metformin najpropisivaniji su kontraindicirani lijekovi u KBB. Potrebno je obratiti pažnju na pravilno dijagnosticiranje i klasifikaciju KBB u svakodnevnom radu te sukladno tome propisivati lijekove u odgovarajućim dozama.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA