Pregled bibliografske jedinice broj: 1148587
Nema hrvaštine do talijanštine: hrvatski jezični Mediteran, 'kopnena standardizacija' i popularna glazba
Nema hrvaštine do talijanštine: hrvatski jezični Mediteran, 'kopnena standardizacija' i popularna glazba // Navigare necesse est. Zbornik u čast professoru emeritusu Jošku Božaniću / Lozić Knezović, Katarina ; Runjić-Stoilova, Anita (ur.).
Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2020. str. 99-123
CROSBI ID: 1148587 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nema hrvaštine do talijanštine: hrvatski jezični
Mediteran, 'kopnena standardizacija' i popularna
glazba
(How 'Italianisms' turn out to be the best
Croatianisms: Croatian linguistic Mediterranean,
'Dry-Land' Standardization and Popular Music)
Autori
Žanić, Ivo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Navigare necesse est. Zbornik u čast professoru emeritusu Jošku Božaniću
Urednik/ci
Lozić Knezović, Katarina ; Runjić-Stoilova, Anita
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Grad
Split
Godina
2020
Raspon stranica
99-123
ISBN
978-953-352-064-3
Ključne riječi
jezična ideologija, purizam, jezične percepcije, leksički panmediteranizmi, popularna glazba
(language ideology, purism, linguistic perceptions, lexical pan-Mediterranisms, popular music)
Sažetak
Hrvatska standardnojezična norma u bitnim je, praktički do danas nedodirljivim postavkama kodificirana Maretićevom Gramatikom 1899. i Broz- Ivekovićevim Rječnikom 1901, normativnim priručnicima koji su iz korpusa isključili mediteranski kulturni krug odnosno tradicijski leksik maritimne provenijencije. Upravo u tim godinama počinje razvoj popularne glazbe, ali ona kao uporabna domena i njene jezične prakse ostaju ‒ što nije hrvatska specifičnost ‒ izvan formalnih kodifikacijskih zahvata i institucionalne jezične politike, ali kroz cijelo 20. stoljeće ‒ što jest hrvatska specifičnost ‒ bivaju jedini medij koji u javnoj sferi rabi autohtoni leksik vezan za primorske ambijente i kulturu. Zahvaljujući njoj, mediteranski leksik i frazeologija, s njima i maritimni ambijenti i krajolici, ulaze u nacionalni imaginarij. Jezične prakse popularne glazbe moćan su tvorac jezičnog prestiža i svojevrsne neformalne jezične poduke i kulturne legitimacije. U ovom se radu pokazuje kako su u nekim slučajevima baš romanizmi, zapravo panmediteranizmi, po naravi stvari neizbježni u takvim tekstovima, percipirani kao identitetski temelj hrvatskog jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija
