Pregled bibliografske jedinice broj: 1148398
Eksplicitno i implicitno znanje gramatike na primjeru određivanja vršitelja radnje u hrvatskom kao J2
Eksplicitno i implicitno znanje gramatike na primjeru određivanja vršitelja radnje u hrvatskom kao J2 // Zbornik sazetaka / Cvikić, Lidija ; Novak Milić, Jasna ; Jelaska, Zrinka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2012. str. 24-25 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1148398 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Eksplicitno i implicitno znanje gramatike na
primjeru određivanja vršitelja radnje u hrvatskom
kao J2
(Example of explicit and implicit knowledge of
grammar: Agent identification task in Croatian as L2)
Autori
Dobravac, Gordana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sazetaka
/ Cvikić, Lidija ; Novak Milić, Jasna ; Jelaska, Zrinka - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2012, 24-25
Skup
4. znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik IV. HIDIS
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.12.2012. - 20.12.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hrvatski kao J2, znanje gramatike, vršitelj radnje, ERP
(Croatian as L2, knowledge of grammar, agent, ERP)
Sažetak
Iako su danas istraživanja ovladavanja drugim jezikom brojna, većina ih se bavi pitanjem kritičnoga perioda ili mogućnostima da učenik postigne razinu znanja izvornih govornika jezika, dok se početno učenje drugoga jezika zanemaruje (McLaughlin et al., 2010). Svrha je ovoga rada istražiti procese učenja na početnom stupnju usvajanja hrvatskoga kao drugoga jezika. Kao uže područje rada odabrano je istraživanje utjecaja različitih jezičnih obilježja prepoznavanje vršitelja radnje u hrvatskome kao J2. Izvorni govornici engleskoga (N=19) na početnom stupnju učenja hrvatskog jezika praćeni su longitudinalno tijekom dvomjesečnog intenzivnog tečaja hrvatskoga. U istraživanju upotrebe i utjecaja različitih jezičnih obilježja na zadatke prepoznavanja vršitelja radnje ispitivala su se semantička obilježja živo i padež u rečenicama s prijelaznim glagolom i strukturom imenica-glagol- imenica, pri čemu je red riječi bio nepromijenjen. Istraživanje je provedeno pomoću triju metoda: bihevioralnih metoda prevođenja, zadatka gramatičke prosudbe i vremena reakcije. Istodobno se metodom evociranih potencijala mjerila moždana aktivnost učenika tijekom rečenične obrade, čime je dobiven uvid u eksplicitno i implicitno znanje učenika. Isti su jezični materijali i metode upotrebljeni i u istraživanju izvornih govornika hrvatskoga (N=20) kako bi se dobili usporedivi podatci. Istraživanje je pokazalo da su inojezični učenici hrvatskoga jezika kojima je materinski jezik engleski pri određivanju vršitelja radnje osjetljivi na padež. Međutim, pri obradi padeža služe se osnovnom leksičkom razinom istovremeno rabeći semantičke strategije na temelju kategorije živo koja je univerzalno obilježje za prepoznavanje vršitelja radnje. Čini se da je učenicima najteži prijelaz u uporabi padeža od onoga koji zahtijeva sintaktička struktura na onaj u kojime se padež rabi za određivanje tematskih uloga. Rezultati ukazuju na velike razlike u eksplicitnom i implicitnom znanju drugog jezika na početnome stupnju. Na temelju dobivenih rezultata također se raspravlja o nužnim promjena u načinu procjenjivanja ovladanosti drugim jezikom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)
