Pregled bibliografske jedinice broj: 1148169
Pretraživanje interneta o psihičkom zdravlju – što češće to gore?
Pretraživanje interneta o psihičkom zdravlju – što češće to gore? // 27. GODIŠNJA KONFERENCIJA HRVATSKIH PSIHOLOGA "Psihologija i digitalni svijet" Knjiga sažetaka / Šincek, Daniela ; Rudolfi, Nelija ; Penezić, Zvjezdan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019. str. 39-39 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1148169 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pretraživanje interneta o psihičkom zdravlju – što
češće to gore?
(Internet search on mental health - the more often,
the worse?)
Autori
Arambašić, Lidija ; Jokić-Begić, Nataša ; Lauri Korajlija, Anita ; Babić, Mirna ; Car, Ivana ; Crnković, Matija ; Čarapina, Valentina ; Fartek, Maja ; Jozić, Marija ; Jureković, Iva ; Kos, Nikolina ; Kraljević, Ana ; Krašić, Sandro ; Krpanec, Eta ; Maurović, Boris ; Mijalković, Luka ; Mikulić, Gabrijela ; Oroz, Dora ; Rukavina, Tina ; Šalinović, Petra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
27. GODIŠNJA KONFERENCIJA HRVATSKIH PSIHOLOGA "Psihologija i digitalni svijet" Knjiga sažetaka
/ Šincek, Daniela ; Rudolfi, Nelija ; Penezić, Zvjezdan - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019, 39-39
ISBN
978-953-55079-9-4
Skup
27. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija i digitalni svijet
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.11.2019. - 09.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
psihičke teškoće ; pretraživanje interneta ; kiberhondrija ; psihološka pomoć ; online istraživanje
(psychological difficulties ; internet search ; cyberchondria ; psychological help ; online research)
Sažetak
U Europi svake godine oko 30 % osoba pati zbog psihičkih smetnji te usprkos dostupnoj pomoći, blizu 50% oboljelih od teških psihičkih poremećaja i 75% s blažim psihičkim smetnjama ne dobiva odgovarajuću pomoć. Velik broj ljudi, pogotovo mlađe životne dobi, nakon pojave prvih psihičkih smetnji okreću se internetu kao izvoru podataka. Vrlo često se radi o prvim informacijama o psihičkim poremećajima te se na osnovi njih stvaraju vjerovanja o uzrocima smetnji, njihovom tijeku, načinima pomoći i prognozi. Ova vjerovanja utječu na doživljaj psihičkih stanja, emocionalne reakcije i zdravstvena ponašanja. Iako pretraživanje zdravstvenih informacija na internetu nosi niz prednosti, ono može potaknuti kiberohondriju, odnosno pretjerano ili ponavljano pretraživanje zdravstvenih informacija na internetu potaknuto uznemirenošću i anksioznošću radi zdravlja, a koje samo pojačava takvu uznemirenost i anksioznost. U okviru 29. ljetne škole studenata psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu provedeno je istraživanje u kojem je jedan od ciljeva bio ispitati ulogu pretraživanja interneta radi informacija o psihičkom zdravlju i kiberohondrije u intenzitetu sadašnje psihičke uznemirenosti kod sudionika koji su do sada koristili stručnu psihološku pomoć i onih koji nisu. U istraživanju je sudjelovao 631 punoljetan sudionik (75, 1% žena). Upitniku se pristupalo online, putem poveznice koja je podijeljena na društvenim mrežama. Rezultati su pokazali da je 37% sudionika tijekom života imalo psihičke teškoće radi kojih se javilo po stručnu pomoć. Ovi sudionici češće pretražuju informacije o psihičkom zdravlju, imaju izraženiju kiberohondriju i sadašnju psihičku uznemirenost u odnosu na skupinu koja nije koristila stručnu pomoć. Obrazac poveznosti donekle se razlikuje u dvjema skupinama. U skupini koja je koristila stručnu psihološku pomoć kiberohondrija potpuno posreduje odnosu između učestalosti pretraživanja o psihičkom zdravlju isadašnje uznemirenosti, odnosno ove se osobe vrte u začaranom krugu u kojem je češće pretraživanje interneta povezano s intenzivnijom kiberohondrijom, a time i jače izraženom općom psihičkom uznemirenošću. U skupini koja do sada nije koristila stručnu psihološku pomoć učestalost pretraživanja i kiberohondrija imaju samostalni doprinos u objašnjavanju intenziteta sadašnje psihičke uznemirenosti. Dobiveni rezultati imaju važne praktične i spoznajne implikacije koje će biti diskutirane u okviru simpozija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Marija Jozić
(autor)
Eta Krpanec
(autor)
Matija Crnković
(autor)
Anita Lauri Korajlija
(autor)
Maja Fartek
(autor)
Nataša Jokić-Begić
(autor)
Lidija Arambašić
(autor)