Naslov
Biomarkerska specifičnost demencija frontotemporalnog spektra i Alzheimerove bolesti
(Biomarker specificity of frontotemporal dementia and Alzheimer's disease)

Autori
Šimić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Poslijediplomski tečaj trajnog medicinskog usavršavanja I. kategorije "Alzheimerova bolest i frontotemporalna demencija u kliničkoj praksi"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Alzheimerova bolest ; biomarkeri ; cerebrospinalna tekućina ; COVID-19 ; fosforilirani tau proteini ; frontotemporalna demencija ; laki lanac neurofilamenta ; progranulin ; tau-PET ; ukupni tau proteini
(Alzheimer's disease ; biomarkers ; cerebrospinal fluid ; COVID-19 ; neurofilament light chain ; neuroimaging ; phosphorylated tau proteins ; progranulin ; tau-PET ; total tau proteins)

Sažetak
U predavanju su iznijete neke novije spoznaje povezane s razvitkom i upotrebom neuroslikovnih i biomarkera iz cerebrospinalne tekućine za dijagnostiku i praćenje frontotemporalne demencije (frontotemporal dementia, FTD) i Alzheimerove bolesti (Alzheimer's disease, AD). Od bioloških biljega u likvoru najviše se koriste ukupni i fosforilirani tau proteini, progranulin i laki lanac neurofilamenta (neurofilament light chain, NfL). Nijedan nema obilježja idealnog biomarkera, pa je najbolje koristiti kombinacije. Iz sfere neuroslikovnih biljega posebno su istaknute i opisane četiri razvojne putanje AD-a dobivene metodama strojnog učenja (Vogel et al., Nat. Med., 2021) pomoću kojih je izvršena analiza obrazaca razvoja i širenja patoloških promjena tau proteina dobivenih longitudinalnim prećenjem 1667 ispitanika pozitronskom emisijskom tomografijom pomoću radiofarmaceutika za patološke tau proteine (tau positron emission tomography, tau-PET): 1. S1 – limbički (amnestički) tip je najčešći oblik (32, 7%) karakteriziran pozitivnim APOE4 genotipom i nešto starijom dobi početka bolesti, S2 – je nešto rjeđi podoblik (u navedenom je istraživanju ustanovljen u 30, 2% ispitanika) povezan s početkom bolesti u ranijoj životnoj dobi i negativnim APOE4 genotipom, S3 – je tzv. stražnji oblik (19%) karakteriziran poremećajima vidnoprostornih sposobnosti i starijom dobi početka bolesti, te S4 – najrjeđi, brzonapredujući, asimetrični oblik (18, 1%) koji zahvaća brojne kognitivne i nekognitivne domene, napose one koje su ovisne od struktura lateralnog dijela sljepoočnog režnja u kojem se vide teža patologija tau proteina od uobičajene. Također je opisan odnos COVIDa-19 i sindroma demencije. Budući da svi neuroni i glija stanice eksprimiraju ACE2 receptor (receptor za angiotenzin konvertirajući enzim 2) betakorona virus SARS-CoV- 2 je izrazito neurotropan jer se pomoću proteina šiljka (Spike protein) veže za ACE2 i ulazi u stanice. Stoga ne iznenađuje da je u bolesnika s COVIDom-19 veća incidencija akutnih cerebrovaskularnih bolesti (akutnog ishemijskog i hemoragijskog moždanog udara, tromboze venskih sinusa mozga, subarahnoidalnog krvarenja i akutnog Guillain–Barré sindroma). Dodatna potvrda za neurotropnost SARS-Cov-2 je i činjenica da je jednolančana SARS-CoV-2 RNA (single stranded RNA, ssRNA) dokazana u likvoru bolesnika s COVIDom-19 (Moriguchi et al., Int J Infect Dis. 2020). Naglašeno je da dosadašnja objavljena istraživanja pokazuju da oko 4/5 bolesnika s post-COVID sindromom imaju neurološke probleme (najčešće glavobolju, vrtoglavicu, gubitak osjeta mirisa i okusa, te promjene raspoloženja) i 12 tjedana nakon od početne infekcije, a ne mogu se objasniti nekim drugim stanjem ili bolešću, pa se strahuje da će u skoroj budućnosti zbog povećanog rizika uslijed post-COVID sindroma dramatično porasti i broj dementih osoba. Prema posljednjoj meta- analizi u kojoj je analizirano 149 istraživanja (sveukupno 227.351.954 ispitanika, od čega 89.235.737 ispitanika s COVIDom-19, EClinicalMedicine, 2021, 40, 101111) dementne osobe također imaju značajno veći rizik za obolijevanje od COVIDa-19.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Psihologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA