Pregled bibliografske jedinice broj: 1148150
Pandemija COVID-19 – dodatni stres u sestrinstvu
Pandemija COVID-19 – dodatni stres u sestrinstvu // Mini simpozij: “Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti”
Rijeka, 2021. str. 1-1 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1148150 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pandemija COVID-19 – dodatni stres u sestrinstvu
(COVID-19 pandemic - additional stress in nursing)
Autori
Habibović, Fadil ; Golić, Antonija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Mini simpozij: “Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti”
/ - Rijeka, 2021, 1-1
Skup
Mentalfest 2021 "Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti"
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 04.10.2021. - 10.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pandemija ; COVID-19 ; stres ; sestrinstvo
(pandemic ; COVID-19 ; stress ; nursing)
Sažetak
Stres je pojam koji označava stanje organizma u kojem doživljavamo prijetnju vlastitom integritetu. Pojam je upotrebljavan već u 14. stoljeću u značenju patnje, muke, neprilike, tegobe, nesreće ili tuge. Prema dostupnim istraživanjima najčešći stresori u sestrinskoj profesiji su svakodnevne nepredvidive situacije, komunikacija s teškim ili neizlječivim bolesnicima i bolesnom djecom, hitne odluke koje sestre donose same bez mogućnosti konzultacije, prekapacitiranost poslom, prevelika i nerealna očekivanja od bolesnika i članova obitelji, verbalna i fizička agresija i prijetnje od strane bolesnika ili članova njihovih obitelji, smjenski rad, neadekvatne plaće, odgovornost i niz drugih stresora. Pojava pandemije COVID-19 dodatno je povećala stresne čimbenike među medicinskim sestrama. Sada se osim gore navedenih stresora javlja i strah za vlastito zdravlje i zdravlje članova obitelji i kolega. Postoje istraživanja provedena među medicinskim sestrama koja ukazuju na povećanu razinu straha, anksioznosti i depresije povezane sa pandemijom COVID-19 i radom sa SARS-CoV-2 inficiranim bolesnicima. Svakodnevni rad s teškim, umirućim bolesnicima, osjećaj bespomoćnosti, visoki zahtjevi koji se postavljaju medicinskim sestrama, prekovremeni rad, rad bez dovoljno odmora između smjene ili rad u smjenama bez ritma, izolacija za vrijeme pandemije, dodatno opterećuju sestrinsku profesiju i mogu biti povezani s povećanim rizikom za pojavu koronarne bolesti i mentalnih poremećaja. Poznato je da kao posljedica dugotrajnih i jakih traumatskih iskustava može nastati sindrom izgaranja na poslu i posttraumatski stresni poremećaj. Šta će se dogoditi sa sestrinskom profesijom u budućnosti i koje će sve posljedice iza sebe ostaviti pandemije COVID- 19, kako na mentalno zdravlje medicinskih sestara, tako i na samu odluku bavljenjem sestrinskom profesijom možemo samo pretpostaviti, ali svakako će to biti predmetom budućih istraživanja i rasprava u sestrinstvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti