Naslov
Emocionalna kompetentnost i optimizam budućih pedagoga i odgojitelja
(Future pedagogues' and educators' emotional competence and optimism)

Autori
Jukić, Tonća ; Kunac, Sani ; Kostović-Vranješ, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
emocije, samoprocjene, studij pedagogije, studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
(emotions, self-assessments, study of pedagogy, study of pre-school education)

Sažetak
Emocionalnu kompetentnost obilježavaju sposobnost prepoznavanja vlastitih i tuđih emocija i nošenja s njima, a dispozicijski optimizam pozitivna očekivanja osobne budućnosti. Oboje su važni u radu pedagoških djelatnika, stoga je provedeno istraživanje kojemu je cilj bio utvrditi odnos emocionalne kompetentnosti, optimizma, dobi i odabira studija budućih pedagoga i odgojitelja. U istraživanju je sudjelovalo 180 studenata preddiplomskih i diplomskih studija Pedagogija i Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Korišteni su Upitnik općih podataka, Upitnik emocionalnih vještina i kompetentnosti (UEK-15) (Takšić, 2002) i revidirani Test životnog usmjerenja (LOT-R) (Scheier i sur., 1994). U istraživanje se krenulo od nultih hipoteza. Pretpostavljeno je da ne postoji povezanost između samoprocjena emocionalne kompetentnosti i optimizma budućih pedagoga i odgojitelja, da ne postoji statistički značajna razlika između samoprocjena emocionalne kompetentnosti i samoprocjena optimizma te da ne postoje statistički značajne razlike u samoprocjenama emocionalne kompetentnosti i optimizma s obzirom na odabrani studij i dob studenata. T-testovima je utvrđeno sljedeće: studenti su samoprocijenili emocionalnu kompetentnost višim vrijednostima nego optimizam, samoprocjene emocionalne kompetentnosti i optimizma budućih pedagoga i odgojitelja pozitivno su povezane, optimističnijima su se procijenili budući odgojitelji i stariji studenti te nema statistički značajnih razlika u samoprocjenama emocionalne kompetentnosti studenata s obzirom na odabrani studij i dob studenata. Dobiveni rezultati razmotreni su s motrišta njihove pedagoške važnosti i ostvarenja u odgojno- obrazovnom procesu, a upućuju na potrebu daljnjeg istraživanja čimbenika koji pridonose većoj emocionalnoj kompetentnosti i optimizmu pedagoških djelatnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA