Pregled bibliografske jedinice broj: 1147514
Orašar u obliku figure vojnika – lajtmotiv baleta i kolekcionarske strasti
Orašar u obliku figure vojnika – lajtmotiv baleta i kolekcionarske strasti // Orašar - najljepša božićna bajka / Koprčina, Arijana (ur.).
Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 2016. str. 14-19
CROSBI ID: 1147514 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Orašar u obliku figure vojnika – lajtmotiv baleta i
kolekcionarske strasti
(A Nutcracker in the Shape of a Soldier's figure -
the Leitmotif of Ballet and Collector's Passion)
Autori
Koprčina, Arijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Orašar - najljepša božićna bajka
Urednik/ci
Koprčina, Arijana
Izdavač
Muzej za umjetnost i obrt
Grad
Zagreb
Godina
2016
Raspon stranica
14-19
ISBN
978-953-7641-56-6
Ključne riječi
Balet Orašar, Drobilica za orahe - orašar, tradicijska njemačka kućna produkcija, Božićni sajmovi, dječje igračke
(Ballet Nutcracker, Walnut Crusher - Nutcracker, Traditional German Home Production, Christmas Fairs, Children's Toys)
Sažetak
Poglavlje u katalogu izložbe Orašar – najljepša božićna bajka donosi povijest i objašnjenje nastanka orašara – utilitarnog predmeta za drobljenje oraha i njegovog ulaska u bajke i dječji svijet, te naposlijetku u balet nazvan Orašar. Alati za drobljenje oraha poznati su od antike, najranije drobilice u obliku ljudskog lika sačuvane su iz 16. stoljeća u raznim dijelovima srednje Europe a drobilice u obliku vojnika, husara ali i rudara i drugih likova postaju dio njemačkih priča za djecu početkom 19. stoljeća. Tako postaju i dio bidermajerskog dječjeg svijeta. Njihovom izradom tradicionalno se bavilo njemačko stanovništvo na području Saske i Tiringije, odnosno na području Erzgebirge, nekad bogate rudarske zone u graničnom području između Saske i Češke, gdje su bile dijelom dio kućne produkcije. Na toj osnovi tijekom 19. stoljeća ondje se razvila i manufakturna produkcija dječjih igračaka u obliku orašara. Motiv lutka u obliku orašara najuže je povezan s Božićnim vremenom i ponudom na Božićnim sajmovima, najranije već krajem 17. i početkom 18. stoljeća zabilježenom u Leipzigu i Nürnbergu. Poznato je da su oko 1800. godine prodavani na sajmu u Dresdenu i potom u Berlinu. Orašari postaju česti božićni pokloni, ulaze u svijet priča za djecu pa tako i priče Ernsta Theodora Amadeusa Hoffmanna Nussknacker und Mausekönig objavljene u Berlinu 1816. koja je poslužila kao podloga libreta baleta za kojeg je glazbu skladao P. I. Čajkovski a koji je praizveden u Sankt Peterburgu 1892. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija, Primijenjena umjetnost
