Pregled bibliografske jedinice broj: 1147507
Njemačka kultura kao model i kao prijetnja
Njemačka kultura kao model i kao prijetnja // VI. Kongres hrvatskih povjesničara / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav (ur.).
Rijeka: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021. str. 223-224 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1147507 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Njemačka kultura kao model i kao prijetnja
(The German Culture as a Model and as a Threat)
Autori
Tomašegović, Nikola
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
VI. Kongres hrvatskih povjesničara
/ Agičić, Damir ; Galović, Tomislav - Rijeka : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021, 223-224
ISBN
978-953-57296-2-4
Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Nacionalni narativi ; germanizacija ; asimetrija moći ; aproprijacije
(National narratives ; Germanization ; Asymmetry of Power ; Appropriations)
Sažetak
Tijekom cijelog „dugog“ 19. stoljeća hrvatsku politiku i kulturu obilježava ambivalentan odnos prema njemačkoj kulturi. S jedne strane, ona je u velikoj mjeri bila kultura u kojoj su se obrazovale hrvatske elite, napose one građanske. Njemačka literatura bila je daleko najčitanija tijekom cijelog stoljeća, hrvatski vokabular građen je u velikoj mjeri kroz prijevode s njemačkog, a njemački znanstveni sustav poslužio je kao temelj za izgradnju domaćeg znanstvenog i šireg intelektualnog polja. Sam model izgradnje hrvatske nacije sazdan je prema uzoru na onaj njemački, pa su tako neki temeljni koncepti društvenog i političkog života preuzeti i prilagođeni iz njemačkog uzora. Situacija se dodatno komplicira u onoj mjeri u kojoj njemačka kultura ujedno funkcionira i kao dominantna kulturna matrica Habsburške Monarhije, ali s daleko različitijim ciljevima od uspostave jedne velike njemačke nacionalne države. Još od 18. stoljeća, njemački jezik u tom pogledu funkcionira kao osnova za stvaranje okvira austrijske građanske pripadnosti, pri čemu se razvija i specifični modalitet austro-njemačke, prvenstveno građanske kulture. To postavlja odnos prema njemačkoj kulturi u koordinate odnosa prema kulturnom i političkom centru, za koji je uvijek karakteristična asimetričnost, ali i ambivalentnost. Usprkos svim aproprijacijama koje izgradnju hrvatske nacionalne kulture smještaju u čvrstu ovisnost o njemačkoj kulturi, ona je ujedno nužno funkcionirala kao glavna prijetnja za hrvatski kulturni projekt. Hrvatska se kultura morala na neki način emancipirati od svojeg „velikog brata“ kako bi mogla položiti pravo na distinktivnost, ali i povući političke konzekvence koje iz toga proizlaze. Zbog toga se od ilirizma pa sve do kraja 19. stoljeća sve više intenzivira ideja o njemačkoj kulturnoj prijetnji, koja na prijelomu stoljeća poprima svoje akutne oblike u vidu sve rasprostranjenije slike o prijetnji njemačkog Drang nach Osten, kao i reaktivne koncepcije „obrnutog antemurale“ koja se oživotvoruje u politici novoga kursa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
