Pregled bibliografske jedinice broj: 1147386
Uloga kinematografa u oblikovanju građanskog društva Banske Hrvatske krajem 19. i početkom 20. stoljeća
Uloga kinematografa u oblikovanju građanskog društva Banske Hrvatske krajem 19. i početkom 20. stoljeća // VI. kongres hrvatskih povjesničara / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav (ur.).
Zagreb: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ), 2021. str. 192-192 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1147386 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga kinematografa u oblikovanju građanskog društva
Banske Hrvatske krajem 19. i početkom 20. stoljeća
(The Role of Cinema in Shaping of the Civil Society
of Croatia-Slavonia at the End of the Nineteenth
and the Beginning of the Twentieth Century)
Autori
Pejić, Luka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
VI. kongres hrvatskih povjesničara
/ Agičić, Damir ; Galović, Tomislav - Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ), 2021, 192-192
ISBN
978-953-57296-2-4
Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara ''Kultura''
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
kinematografi, Banska Hrvatska, 19. stoljeće
(cinema, Croatia-Slavonia, nineteenth century)
Sažetak
Pojavom kinematografa krajem 19. stoljeća, kao svojevrsnih simbola modernizacije i brzorastućeg industrijskog društva usmjerenog prema proizvodnji, afirmirali su se novi oblici zabave, edukacije, informiranja ali i propagandnog djelovanja sukladno prevladavajućim ideološkim obrascima. Začeci kinematografije na području Hrvatske koincidiraju s banovanjem Khuena- Héderváryja, s obzirom na održavanje prve javne filmske projekcije u listopadu 1896. godine u Zagrebu. Kroz naredna dva desetljeća kinematografija na ovim prostorima prošla je vlastiti razvojni put, od izrade pionirskih dokumentarističkih zapisa i dominacije putujućih prikazivača „pokretnih“ ili „živih slika“, do otvaranja prvih kino-dvorana i skromnih početaka domaće filmske produkcije. Kao noviteti nekolicine urbanih središta Banske Hrvatske, kinematografi su izazivali podijeljene reakcije građanstva, potičući rasprave, podsmijeh, otvorene kritike ili oduševljenje njihovom djelatnošću. U svakom slučaju, ondašnji je kino-program reflektirao dominantne društveno-političke vrijednosti, poput patrijarhalnih rodnih odnosa ili neupitne odanosti habsburškom monarhizmu. Bez obzira na to, djelovanje kinematografa bilo je i predmetom rasprava usmjerenih prema primjerenosti ili umjetničkoj vrijednosti sadržaja koje su prikazivali, nerijetko problematizirajući ulogu stranog kapitala u pogledu otvaranja novih kino- dvorana ili nedostatka sadržaja na hrvatskom jeziku. Uz to, jasno je kako je i cenzura u određenim aspektima ograničavale njihov rad. U izlaganju će biti ponuđen kraći osvrt na ključne odrednice filmskog programa kinematografa, kao i suprotstavljene perspektive suvremenika po pitanju društvene uloge i značaja ovih institucija u Banskoj Hrvatskoj do raspada Monarhije. S obzirom na istraživački interes izlagača, naglasak će biti stavljen na osječki kontekst.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
