Pregled bibliografske jedinice broj: 1147343
Kako nas rangiranja rangiraju i kako mi rangiramo rangiranja
Kako nas rangiranja rangiraju i kako mi rangiramo rangiranja // Hibridna konferencija: Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima - Zbornik sažetaka
Lovran, Hrvatska, 2021. str. 53-53 (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1147343 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako nas rangiranja rangiraju i kako mi rangiramo
rangiranja
(How do the rangings rank us and how do we rank the
rangings)
Autori
Rajter, Miroslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Hibridna konferencija: Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima - Zbornik sažetaka
/ - , 2021, 53-53
Skup
16. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica = 16th Special and Academic Libraries Conference
Mjesto i datum
Lovran, Hrvatska, 15.05.2019. - 18.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
znanstvena produktivnost, sustavi rangiranja sveučilišta
(scientific productivity, university ranking systems)
Sažetak
Međunarodna rangiranja sveučilišta predstavljaju atraktivan i koristan alat za usporedbu različitih sveučilišta. U pravilu se u široj javnosti ona koriste kao atraktivni parametri s ciljem određivanja pozicije hrvatskih sveučilišta, pretežito u negativnom kontekstu. Kao jedan od temeljnih nedostataka interpretacije rangova sveučilišta ističe se nepoznavanje metodologije izrade rangiranja, ali i stavljanje pozicije hrvatskih sveučilišta u ispravan kontekst. Međutim, to ne znači da rangiranja nisu relevantna i da ne pružaju uvid u značajne informacije o karakteristikama hrvatskih sveučilišta. U ovom izlaganju obrazlažu se sustavi rangiranja te koristi koje se mogu dobiti ispravnim tumačenjem rangova. Kao temeljna perspektiva uzima se strateško pozicioniranje razvoja znanstvene produkcije te razvoj sustava za praćenje objavljivanja. U trenutnom okruženju, znanstvena produkcija se prati kroz individualne baze znanstvenika, institucionalne baze, a na nacionalnoj razini kros CROSBI ili inozemne baze poput Web of Science ili Scopus. Zbog nerazvijenih standarda korištenja metapodataka svi sustavi su neobuhvatni, neprecizni i dovode do podcjenjivanja stvarne produkcije znanstvenog rada. S druge strane postojeći sustav financiranja znanstvenog rada pokušava simulirati neke aspekte međunarodnih rangiranja i pri tome favorizira razvoj znanosti koji je fokusiran na hiperprodukciju i tzv. piggyback science gde se favorizira objavljivanje u velikim međunarodnim kolaboracijama nauštrb originalnog znanstvenog doprinosa i radikalno favoriziraju one znanstvene discipline u kojima je uobičajeniji veći broj koautora na radovima zbog čega se događa još veća diskrepanca u razvoju različitih znanstvenih disciplina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
