Pregled bibliografske jedinice broj: 1147323
Što je to postimperijalna suverenost? Uz Nomos zemlje – Carl Schmitt i kritičko čitanje Hanne Arendt
Što je to postimperijalna suverenost? Uz Nomos zemlje – Carl Schmitt i kritičko čitanje Hanne Arendt // Politička misao : Croatian political science review, 58 (2021), 3; 77-104 doi:10.1007/978-3-030-75305-4 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1147323 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što je to postimperijalna suverenost?
Uz Nomos zemlje – Carl Schmitt
i kritičko čitanje Hanne Arendt
(WHAT IS POST-IMPERIAL SOVEREIGNTY?
ABOUT THE NOMOS OF THE EARTH – CARL SCHMITT
AND CRITICAL READING BY HANNAH ARENDT)
Autori
Paić, Žarko
Izvornik
Politička misao : Croatian political science review (0032-3241) 58
(2021), 3;
77-104
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
postimperijalna suverenost, Schmitt, Arendt, Nomos zemlje, politička teologija, neoimperijalizam
(Post-imperial Sovereignty, Schmitt, Arendt, The Nomos of the Earth, Political Theology, Neo-imperialism)
Sažetak
Autor u članku analizira Schmittov spis Nomos zemlje postavljajući pitanje na koji se način nakon epohe nacije-države i kraha europskoga imperijalizma, što je bila i ishodišna postavka Hanne Arendt u njezinim Izvorima totalitarizma, uspostavljaju uvjeti mogućnosti političkoga djelovanja, budući da to djelovanje više nema za svoj egzistencijalni prostor ideju ukorijenjenosti u naciju kao državu s mehanizmima zaštite suverenosti s pomoću zakonodavne, izvršne i sudske vlasti zapisane u ustavu. Moć nije pritom tek državno-društvena logika upravljanja fiksnim prostorom i ograničenim teritorijem nacije-države, kako je to bilo uobičajeno od 18. stoljeća u Europi do kraja I. svjetskoga rata. Sam je Schmitt u drugome razdoblju njegova filozofijsko-pravnoga mišljenja, formalno i sadržajno nakon kraja II. svjetskoga rata, političko i politiku sagledao kao univerzalnu geopolitiku “velikoga prostora” (Großraum). Egzistencijalno- decizionistički obrat pokazuje se odlučujućim razlogom zbog čega se Schmittov pojam političkoga ne može proglasiti opravdanjem bilo kakve diktature ili totalitarizma. Odluka počiva na praznom središtu slobode, a ne moći. Nomos zemlje u postnacionalnoj konstelaciji za Schmitta na taj način postaje pitanje poretka i uprostorenja u osvajanju i prisvajanju zemlje u stalnim ratovima i sukobima s Drugim, jer je čovjek sve drugo negoli po prirodi dobar. Kritika ove pozicije u marginalijama Hanne Arendt uz Schmittovu knjigu Nomos zemlje otvara mogućnost rasprave o granicama neoimperijalizma i nove pravno-političke konstitucije svijeta nakon II. svjetskoga rata. Autor smatra da je rezultat ove aporetične i paradoksalne situacije u 21. stoljeću upravo u tzv. postimperijalnoj suverenosti kao nastavku Schmittove postavke o izvanrednom stanju na globalno-planetarnoj razini. Političko otuda prethodi politici kao što novi nomos zemlje zahtijeva obrat u razumijevanju odnosa slobode i moći.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Filozofija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Central and East European Online Library - CEEOL