Naslov
Smrt, sprovodi i tugovanje na hrvatskim otocima u vrijeme pandemije bolesti COVID-19
(Death, burial and mourning on the Croatian islands during the COVID-19 pandemic)

Autori
Perinić Lewis, Ana ; Rajić Šikanjić, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
9. Anatomija otoka "Otoci i krize: otpornosti i održivost otočnih zajednica" / Blagaić Bergman, Marina ; Marčeta Frlan, Ivana ; Oroz, Tomislav ; Perinić Lewis, Ana ; Starc, Nenad - Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb ; Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj, Vis, 2021, 27-28

ISBN
978-953-8089-74-9

Skup
9. Anatomija otoka - Otoci i krize: otpornost i održivost otočnih zajednica

Mjesto i datum
Lastovo, Hrvatska, 27.09.2021. - 29.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pandemija bolesti COVID-19 ; hrvatski otoci ; smrt ; pogrebi ; tugovanje ; protuepidemijske mjere
(COVID-19 pandemic ; Croatina islands ; death ; funerals ; mourning practices)

Sažetak
Na otocima i u otočnim zajednicama, posebno onim manjim i izoliranijim, epidemije su često bile jačeg intenziteta te ostavljale značajne posljedice. Udaljenost i izolacija otoka i otočnih zajednica utjecala je na prijenos kopnenih epidemija i na njihovu učestalost. Ako bi došlo do prodora zaraze, posljedica je bila teži oblik bolesti zbog niže stope prethodne izloženosti uzročnicima te smanjenje izgleda za preživljenje. Upravo zbog toga otoci su bili zanimljivi za istraživanje širenja i proučavanja epidemija. Trenutačna pandemija bolesti COVID-19 prilika je za istraživanje kako su zaraza i protuepidemijske mjere utjecale na život i smrt otočnih zajednica. Pandemija je uvela masovnu smrtnost u našu svakodnevicu te promijenila načine kako ljudi tuguju, obilježavaju smrt i sjećanje na svoje mrtve. Protuepidemijske mjere, uvedene u ožujku 2020. godine, od početka pandemije do danas obuhvaćaju distancu i izoliranje zaraženih te zabrane većih okupljanja i putovanja. Slične mjere odnose se i na preminule - izbjegavanje bilo kakvog kontakta s mrtvim tijelom, ograničenja pri provođenju pogrebnih obreda, običaja i praksi. Zbog nemogućnosti provođenja uobičajenih praksi vezanih za pogreb, otežani su procesi tugovanja i nošenje s gubitkom bliskih osoba. S druge strane, nametnuta ograničenja pridonijela su stvaranju novih pogrebnih praksi i načina nadilaženja distance za vrijeme tugovanja. Korištenjem kvalitativne metodologije, polustrukturiranim dubinskim intervjuima (uživo ili online kada nije postojala druga mogućnost) proveli smo istraživanja iskustva umiranja, pogreba i tugovanja u vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Na temelju analize narativa otočnih sugovornika o iskustvu smrti, pogrebima, tugovanju i gubitku članova obitelji prikazat ćemo kako je pandemija utjecala na otočne zajednice, kako se postupalo pri smrti bliskih osoba, te kako su se provodili pogrebi i s njima povezani obredi i običaji. Usporedbom otoka i kopna, prikazat ćemo kako su se ožalošćeni pridržavali, ali i osporavali ili izbjegavali protuepidemijske mjere i pravila pri provođenju pogrebnih praksi te razlike i sličnosti u načinima prilagodbe novim okolnostima. On islands and in island communities, especially on smaller and more isolated ones, epidemics were often of greater intensity and left significant consequences. The remoteness and isolation of islands and island communities have affected the transmission of mainland epidemics and their frequency. If the infection breaks out, the result would be a more severe form of the ilness due to a lower rate of prior exposure to the pathogens and a lower chance of survival. Those are some reasons why the islands have been included in the research on the spread of epidemics. The ongoing global COVID-19 disease pandemic is an opportunity to investigate how the infection and epidemiological measures affected the life and death of island communities. The pandemic has brought mass death into our daily lives, and altered the way that people grieve, commemorate and remember their dead. The epidemiological measures, introduced in March 2020, from the beginning of the pandemic to the present day, included the physical distance and isolation of the patients, the ban on larger gatherings and restricting travel. Similar measures were applied to the handling of bodies of the deceased - avoidance of any contact with the dead body, restrictions on the conduct of funeral rites, customs and practices. Due to the impossibility of carrying out the usual practices related to the funeral, the processes of mourning and dealing with the loss of loved ones were difficult. On the other hand, the imposed restrictions have contributed to the creation of new funeral practices and ways of overcoming distance during mourning. Using a qualitative methodology, semi-structured in-depth interviews (in-person or online when there was no other option), we researched dying experience, burial, and mourning practices at the time of the COVID-19 pandemic. Based on the analysis of the narratives about the experience of death, funerals, mourning and loss of family members, we will show how the pandemic affected island communities, the deaths of loved ones, and how funerals and related rites and customs were performed. By comparing the results from the islands and the mainland, we will show how the mourners responded to, but also challenged or avoided epidemilogical rules and measures in death and mourning practices, we will present the differences and similarities in ways of adapting to these new circumstances.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA