Pregled bibliografske jedinice broj: 1146977
Sklonost promišljanju i emocije u predviđanju radikaliziranih namjera
Sklonost promišljanju i emocije u predviđanju radikaliziranih namjera // 25. Dani Ramira i Zorana Bujasa: knjiga sažetaka / Mikac, Una ; Mehulić, Jasmina (ur.).
Zagreb, 2021. str. 123-123 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1146977 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sklonost promišljanju i emocije u predviđanju
radikaliziranih namjera
(Propensity for reflexive thinking and emotions in
predicting radicalized intentions)
Autori
Maglić, Marina ; Pavlović, Tomislav ; Franc, Renata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa: knjiga sažetaka
/ Mikac, Una ; Mehulić, Jasmina - Zagreb, 2021, 123-123
Skup
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
radikalizacija, ARIS, emocije, kognitivna refleksivnost, CRT
(radicalization, ARIS, emotions, cognitive reflection, CRT)
Sažetak
U kontekstu kolektivnog djelovanja ne nedostaje empirijskih argumenata koji govore u prilog vaţnosti emocija poput ljutnje, gaĊenja ili prijezira, zbog ĉega su navedene emocije uvrštene i u velik broj teorijskih modela radikalizacije. S druge strane, kognitivni kapaciteti i stilovi u modelima radikalizacije javljaju se rjeĊe, dok empirijskih provjera njihovog doprinosa radikaliziranim stavovima, namjerama ili ponašanjima gotovo i nema. Stoga, polazeći od dvoprocesnih teorija viših kognitivnih procesa, ovim istraţivanjem ţeljeli smo provjeriti postoji li odnos izmeĊu sklonosti sustavnom promišljanju (odnosno, sklonosti oslanjanja na kognitivne procese tipa 2) i radikaliziranih ponašajnih namjera usmjerenih prema spreĉavanju štetnih politika, kao i to moderira li sklonost sustavnom promišljanju odnos izmeĊu emocija i radikaliziranih ponašajnih namjera. Kako bismo to uĉinili, proveli smo istraţivanje na online uzorku punoljetnih graĊana Hrvatske, nacionalno reprezentativnom s obzirom na dob i spol. Uzorak je saĉinjavalo 504 odraslih graĊana (prosjeĉne dobi od 44 godina ; 54% ţena). Nakon provjere faktorskih struktura primijenjenih instrumenata (ljestvice aktivistiĉkih i ekstremistiĉkih namjera (ARIS), testa kognitivne refleksivnosti (CRT), unipolarne ljestvica samoprocjene doţivljenih emocija kod percepcije grupne relativne deprivacije), provedene korelacijske i regresijske analize ukazale su na postojanje pozitivnog odnosa izmeĊu emocija i radikaliziranih ponašajnih namjera, na naĉin da su osobe koje doţivljavaju intenzivnije neugodne emocije izraţavale intenzivnije radikalizirane namjere, te negativnog odnosa izmeĊu sklonosti sustavnom promišljanju i radikaliziranih ponašajnih namjera, pri ĉemu su osobe sklonije sustavnom promišljanju izraţavale nešto slabije radikalizirane namjere. TakoĊer, regresijskim je analizama utvrĊeno da odnos emocija i radikaliziranih ponašajnih namjera ne ovisi o razini sustavnog promišljanja pojedinca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Interdisciplinarne društvene znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb