Pregled bibliografske jedinice broj: 1145797
Georaznolikost i geobaština Grada Zagreba – stanje i potencijali
Georaznolikost i geobaština Grada Zagreba – stanje i potencijali // Prozori u prirodu. Knjiga sažetaka.
Zagreb: JU Maksimir, 2021. str. 31-32 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1145797 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Georaznolikost i geobaština Grada Zagreba – stanje i potencijali
(Geodiversity and geoheritage of the City of Zagreb
- state and potentials)
Autori
Buzjak, Nenad ; Pahernik, Mladen ; Bočić, Neven ; Butorac, Valerija ; Martinić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Prozori u prirodu. Knjiga sažetaka.
/ - Zagreb : JU Maksimir, 2021, 31-32
Skup
Međunarodna konferencija "Prozori u prirodu"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.09.2021. - 10.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
georaznolikost, geobaština, geomorfološka karta, Maksimir, Zagreb
(geodiversity, geoheritage, geomorphological map, Maksimir, Zagreb)
Sažetak
Uz biološku raznolikost, georaznolikost predstavlja temeljni element krajobrazne i opće prirodne raznolikosti. Georaznolikost je širok pojam koji obuhvaća tri podtipa raznolikosti u prirodi: geološku, geomorfološku i pedološku raznolikost. Geomorfološka raznolikost definirana je geomorfološkim oblicima i pojavama te procesima koji ih oblikuju. Geobaština je pojam užeg značenja jer obuhvaća samo najvrjednije dijelove georaznolikosti koji su zaštićeni. Kao vrijedne dijelove prirode štiti ih se neposredno i posredno putem zakona i prostornih planova kao zaštićena područja, dijelove ekološke mreže ili zbog njihove uloge u funkcioniranju ekosustava i krajobraznih cjelina. Geomorfološki lokaliteti geobaštine imaju različite razine intrinzične, kulturološke, gospodarske, ekološke, krajobrazne, edukativne i znanstvene vrijednosti. U istraživanju georaznolikosti, njenom vrednovanju i interpretaciji koriste se različite baze podataka složene iz povijesnih izvora, terenskih i daljinskih istraživanja. Temeljni kartografski prikaz i alat za analize izveden iz geomorfološke baze podataka je geomorfološka karta s pripadajućim morfometrijskim kartama. Područje Grada Zagreba do sada nije imalo sustavnu analizu georaznolikosti. Geografski i geomorfološki se prostire kroz različite krajobrazne cjeline Medvednice i doline rijeke Save. U skladu s geološkom građom, hidrološkim i klimatskim prilikama na tom se području javlja više morfogenetskih kategorija reljefa: fluvijalni (dolina Save), fluviodenudacijski (Medvednica s južnom predgorskom stepenicom), te krški i fluviokrški (Medvednica). Opća obilježja georaznolikosti ne utječu samo na geografske i geomorfološke značajke prostora nego i na podzemne i površinske vode, klimu, živi svijet, zatim na razvoj urbanog, periurbanog i ruralnog prostora Zagreba zbog čega je važno poznavanje njenih značajki. U tom smislu izrađuje se geomorfološka karta Parka Maksimir s ciljem inventariziranja georaznolikosti, analize značajki i interpretacije njegove geomorfološke raznolikosti i održivog upravljanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Ivan Martinić
(autor)
Neven Bočić
(autor)
Mladen Pahernik
(autor)
Nenad Buzjak
(autor)
Valerija Butorac
(autor)