Pregled bibliografske jedinice broj: 1145796
Inventarizacija prostornih podataka u službi zaštite prirode – primjeri Maksimira i Savice
Inventarizacija prostornih podataka u službi zaštite prirode – primjeri Maksimira i Savice // Gradski prozori u prirodu. Knjiga sažetaka.
Zagreb: JU Maksimir, 2021. str. 29-30 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1145796 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Inventarizacija prostornih podataka u službi zaštite prirode – primjeri Maksimira i Savice
(Inventory of spatial data in the service of nature
protection - examples of Maksimir and Savica)
Autori
Butorac, Valerija ; Buzjak, Nenad ; Pahernik, Mladen ; Bočić, Neven ; Jakovčić, Martina ; Maradin, Mladen ; Martinić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Gradski prozori u prirodu. Knjiga sažetaka.
/ - Zagreb : JU Maksimir, 2021, 29-30
Skup
Međunarodna konferencija "Prozori u prirodu"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.09.2021. - 10.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
prostorni podaci, mobilna kartograija, prostorna baza podataka, GIS, Maksimir, Savica, Zagreb
(spatial data, mobile cartography, spatial database, GIS, Maksimir, Savica, Zagreb)
Sažetak
U geografskim istraživanjima prvi korak u analizi je inventarizacija prostornih podataka. U današnje vrijeme, nove tehnologije omogućuju njihovo brže i točnije prikupljanje. Razvojem GIS programa prostor je moguće kvantificirati te izvoditi kompleksnije prostorne upite, a samim time i zaključke. U izradi GIS baze podataka georaznolikosti Parka Maksimir i Značajnog krajobraza Savica korištene su metode mobilne kartografije, terenskog rada, analize postojećih prostornih podataka te daljinska istraživanja bazirana na analizama satelitskih snimki. Prikupljeni prostorni podaci organizirani su u bazu koja je projektirana kroz dvije faze. Prva faza rezultira konceptualnim modelom u kojem su klasificirana temeljna obilježja prikupljenih podataka te im je određena prostorna reprezentacija. U drugoj fazi razvijen je logički model baze podataka gdje su podaci logički grupirani u zasebne geografske podatkovne cjeline. Definirani su entiteti i veze. Stvaranjem prostorne baze podataka u zaštićenim područjima stvara se mogućnost boljeg praćenja stanja pojedinih obilježja prostora te se samim time nadograđuju i upravljačke mogućnosti te se ubrzava donošenje odluka. U upravljanju georaznolikošću određenog prostora GIS baza podataka omogućuje računanje indikatora stanja georaznolikosti, praćenje prema indikatorima, te modeliranje budućih procesa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Martina Jakovčić
(autor)
Ivan Martinić
(autor)
Mladen Maradin
(autor)
Neven Bočić
(autor)
Mladen Pahernik
(autor)
Nenad Buzjak
(autor)
Valerija Butorac
(autor)