Naslov
STUDENTSKO SAGORIJEVANJE
(STUDENT BURNOUT)

Autori
Ban, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
15.09

Godina
2021

Stranica
110

Mentor
Vrcelj Sofija

Ključne riječi
studentsko sagorijevanje, savjetodavni rad, fakultet, sveučilište, akademska zajednica.
(student burnout, advisory work, faculty, university, academic community)

Sažetak
Studentsko sagorijevanje u posljednjih nekoliko desetljeća sve više privlači pozornost u znanstvenom i društvenom kontekstu te predstavlja aktualnu temu mnogobrojnih akademskih radova na svjetskoj razini. U Republici Hrvatskoj tek započinju istraživanja na ovu temu i to ponajviše putem studentskih radova, no fenomen je sve češće prisutan među studentskom populacijom i zahtjeva pozornost šire javnosti i znanstvene sredine. Cilj ovog rada je ispitati prisutnost i vrste manifestacije studentskog sagorijevanja kod hrvatskih studenata, ali i mogućnosti za poboljšanje i implementaciju adekvatnih mjera prevencije i sustava podrške. U prvome dijelu rada prikazano je teorijsko utemeljenje i definicija temeljnih konstrukata putem pregleda teorijskih perspektivi o sagorijevanju općenito te o studentskome sagorijevanju, kao i pregleda dosadašnjih istraživanja na svjetskoj i nacionalnoj razini. Za provedbu istraživanja ovoga rada izrađen je Anketni upitnik o studentskom sagorijevanju kojeg je u online formatu ispunilo N=897 studenata, od kojih 723 ženskoga spola i 174 muškoga spola, sa šest hrvatskih sveučilišta: Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Osijeku, Sveučilišta u Dubrovniku, Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Puli. Rezultati istraživanja upućuju na postojanje prve sastavnice studentskog sagorijevanja među ispitanicima, odnosno iscrpljenosti zbog akademskih zadataka, no prisutna je niska razina ciničnog i odvojenog stava prema studiju i osjećaja nedostatnosti kao student. Međutim, 77, 5% ispitanika smatra da je prošlo ili još uvijek prolazi kroz studentsko sagorijevanje. Pri tom, utvrđena je statistički značajna razlika između manifestacije studentskog sagorijevanja i spola, dobi, razine i tipa studija te godine studija, no nije pronađena statistički značajna razlika između pojave studentskog sagorijevanja i prosječne ocjene na studiju, sveučilišta i financijske podrške, odnosno primanja stipendije i mjesta stanovanja. U radu su prikazani i kvalitativni odgovori ispitanika usmjereni na poboljšanje nacionalne i lokalne razine, razine fakulteta i odsjeka te interpersonalne i intrapersonalne razine, a sve u cilju smanjenja pojavnosti i prevencije studentskog sagorijevanja među hrvatskih studentima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA