Pregled bibliografske jedinice broj: 1145513
Netečnosti u pripovijedanju odraslih govornika hrvatskog jezika
Netečnosti u pripovijedanju odraslih govornika hrvatskog jezika // Jezik u digitalnom okruženju / Mikić Čolić, Ana ; Glušac, Maja (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021. str. 22-23 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1145513 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Netečnosti u pripovijedanju odraslih govornika
hrvatskog jezika
(Disfluencies in narratives of Croatian adult
speakers)
Autori
Leko Krhen, Ana ; Hržica, Gordana ; Lasan, Mirjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Jezik u digitalnom okruženju
/ Mikić Čolić, Ana ; Glušac, Maja - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021, 22-23
ISBN
978-953-314-150-3
Skup
35. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku: Jezik u digitalnom okruženju
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 09.09.2021. - 11.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
netečnosti ; pripovijedanje ; ponavljanje
(disfluencies ; narratives ; repetitions)
Sažetak
Već dugi niz godina brojni istraživači ispituju netečnosti kod osoba čiji govor je tečan. Ova istraživanja uglavnom se provode na engleskom govornom području, te do sada u Hrvatskoj nije bilo takvih istraživanja. Netečnosti se u govoru primarno dovode u vezu sa mucanjem, no one mogu biti prisutne u govoru svakog pojedinca. Netečnosti su sastavan dio i svakog tečnog govora. I osobe koje tečno govore mogu u svom govoru imati pauze, revizije, te mogu tijekom govora preispitivati svoje misli i griješiti u izgovoru. Važno je opisati netečnosti urednih govornika kako bi se te spoznaje mogle primijeniti u procjeni poremećaja tečnosti. Cilj ovog rada je opisati netečnosti koje proizvode odrasli govornici hrvatskog jezika pri samostalnom pripovijedanju, što je složen jezični zadatak. Sudionici ovog istraživanja odrasli su govornici hrvatskog jezika bez ikakvih zabilježenih teškoća u razvoju i uporabi govora i jezika. Uzorak čine ukupno trideset dva sudionika, od toga dvadeset žena i dvanaest muškaraca, u rasponu godina od osamnaest do dvadeset devet. U ovom radu Analizirani su pripovjedni uzroci, dobiveni uporabom materijala The Multilingual Assessment Instrument for Narratives (MAIN ; Gagarina et al., 2012 ; Gagarina et al., 2019), prilagođenom hrvatskom jeziku (Hržica & Kuvač Kraljević, 2020). Za potrebe ovog rada ispitana je samo proizvodnja priče (može se ispitivati i razumijevanje ), i to rabeći jedan od četiriju slikovnih predložaka. Sudionici su ispričali priče različitih duljina, te su redovito proizvodili netečnosti tijekom pripovijedanja. U prosjeku su proizvodili oko 185 riječi (pojavnica), odnosno 19 komunikacijskih jedinica. Gledajući postotak u ukupnom broju riječi (pojavnica), sudionici su najviše produžavali riječi, revidirali započeti iskaz te ponavljali različite elemente riječi ili rečenice. Najrjeđe su revidirali određenu riječ te upotrebljavali popunjivče. S obzirom na individualne razlike u jezičnim sposobnostima odraslih govornika te na prirodu zadatka, ovakvi su rezultati očekivani.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Logopedija
POVEZANOST RADA
Projekti:
UIP-2017-05-6603 - Višerazinski pristup govornom diskursu u jezičnom razvoju (MultiDis) (Hržica, Gordana, HRZZ - 2017-05) ( CroRIS)
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb