Naslov
Kastavska slikarska škola - problemi geneze i stila
(Kastav school of painting - problems of genesis and style)

Autori
Željko Bistrović

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Humanističke studije

Mjesto
Zadar

Datum
05.05

Godina
2017

Stranica
163/380

Mentor
Dr. sc. Ivan Matejčić

Ključne riječi
Kastavska slikarska škola, Vincent iz Kastva, Ivan iz Kastva, Šareni majstor, Majstor beramskog Plesa mrtvaca, Majstor beramskog Poklonstva kraljeva, Knitterstil, Sv. Marija na Škrilinah kraj Berma, Blažena Djevica Marija na Božjem Polju, Sv. Juraj u Lovranu, Sv. Trojstvo u Hrastovlju, Sv. Helena u Gradišču pri Divači
(Kastav school of painting, Vincent from Kastav, John from Kastav, Colorful master, Master of the Beram Dance of the death, Master of the Beram Adoration of the Magi, Knitterstil, St. Mary at Škrilinah near Beram, Blessed Virgin Mary in Božje polje, St. George in Lovran, Holy Trinity in Hrastovlje, St. Helen in Gradišče near Divača)

Sažetak
Slikarstvo Vincenta i Ivana iz Kastva te njihovih suradnika prikazuje se ovom radnjom kao jedinstveni korpus, koji se raščlanjuje na ikonografskoj i morfološkoj razini. Najveći dio radnje posvećen je problemu geneze kastavskih slikara, tj. odgovoru na pitanje na kojoj su se slikarskoj tradiciji Kastavci mogli razviti. Prvi dio radnje kritički obrađuje dosadašnje znanstvene spoznaje o kastavskim radionicama. Za temeljne teze o razvoju istarskog gotičkog slikarstva zaslužan je F. Stelè koji Vincenta iz Kastva uvodi u povijest umjetnosti iščitavajući posvetni natpis u crkvi BDM na Škrilinah kod Berma. Pretpostavio je utjecaj suško-bodeško-prileške skupine, Majstora Bolfganga i Majstora pazinskog prezbiterija na Vincenta i Ivana iz Kastva. B. Fučić preuzima Stelèove teze te na njima temelji svoje radove o kastavskim radionicama. Pridonosi poznavanju kastavskih radionica iščitavajući ime Ivana iz Kastva u posvetnom natpisu na zidnim slikama u crkvi Sv. Trojstva u Hrastovlju. Unutar korpusa kasnogotičkog zidnog slikarstva u Istri posebno mjesto pridaje tzv. Šarenom majstoru, oko kojeg konstelira čitavu skupinu istarskih slikara. Poznavanje teme B. Fučić obogatio je razlučivanjem pojedinačnih slikarskih udjela unutar kastavskih radionica te utvrđivanjem grafičkih listova koji su im poslužili kao predlošci. Na njegove rezultate svojim se prilozima nadovezao i J. Höfler, koji je sistematizirao sve grafičke listove te u korpusu djela kastavske slikarske škole utvrdio mnoge citate iz nizozemskog slikarstva. Spomenuta trojica povjesničara umjetnosti svojim su radovima najviše doprinijeli poznavanju kastavskih kasnogotičkih slikarskih radionica. Pojava kastavskih radionica promatra se kroz prizmu povijesnih događaja uzrokovanih politikom cara Friedricha III. u Istri i na Krasu u drugoj polovini 15. st. kada se ovi krajevi upravno jače vežu uz Kranjsku. U tom se smislu ističe mogući utjecaj kraške plemićke obitelji Raunacher čiji je predstavnik Jakov bio trostruko povezan s Vincentom iz Kastva čime se preispituje problem naručitelja. Izvorišta stila kastavskih slikara preispitana su u poglavlju koje prikazuje istovremene slikarske pojave, ali i one koje su im neposredno prethodile, u regijama komparativnog obuhvata. Obrađena je produkcija šireg srednjoeuropskog područja, od Kranjske, preko Koruške, Češke, Bavarske i Porajnja do Nizozemske. Naglasak je stavljen na one slikarske pojave koje su kastavskim radionicama pripisivane kao pobude, ali i ostalim regijama koje su dovođene u odnos s ostalom istovremenom slikarskom 181 produkcijom u Istri kao što su Majstor Bolfgang i Majstor pazinskog prezbiterija. Preispitan je utjecaj ovih potonjih te suško- bodeško-prileške skupine na Vincenta i Ivana iz Kastva. Obrađen je južnotirolski slikar Lienhart Scherhauf (ranije poznat kao Leonard iz Brixena) te je umanjen značaj utjecaja južnotirolskog slikarstva na kasnogotičko istarsko zidno slikarstvo. Pojava kastavskih radionica promatra se analogno koruško usmjerenim radionicama koje od polovine 15. st. preplavljuju slovenske zemlje. Bliskost kastavskim radionicama vidi se i u češkom slikarstvu, u tipologiji likova i lirskoj izražajnoj crti te korištenju morfologije i tema mekog stila. Prvi se put ovom radnjom s Kastavcima uspoređuju suvremene likovne pojave u njemačkim zemljama, prvenstveno Bavarskoj i Porajnju, koja su izvorišta Knitterstila. Ovdje su zabilježene istaknute pojave koje usvajaju i prenose tekovine suvremenog nizozemskog stvaralaštva, kao što su Martin Schongauer, Friedrich Herlin te Nirnberška slikarska škola. Ars nova, slikarstvo flamanskih primitivaca, utjecalo je na slikarstvo čitave Europe. U djelima kastavskih radionica uočeni su brojni citati iz slikarstva Roberta Campina i Rogiera van der Weydena. No značajniji je utjecaj nizozemske grafike, prvenstveno Biblije pauperum i Majstora sa svicima. Israhela van Meckenema pak, možemo ubrojiti koliko u njemačke toliko u nizozemske umjetnike. Krenuvši od onoga što je kastavskim radionicama zajedničko, definirala su se analitička poglavlja radnje. U prvom poglavlju sistematizirali su se svi definitivno utvrđeni grafički izvori koji su im poslužili kao predlošci. Neki od dosadašnjih prijedloga podvrgnuti su kritici, te su otklonjeni oni koji zastupaju korištenje grafičkih listova Majstora E.S. Osim do sada pripisanih grafičkih listova Majstora sa svicima i Biblije pauperum izneseni su i novi prijedlozi kao što je korištenje grafičkih listova Israhela van Meckenema. Istaknuti su i drugi grafičari, kao što je Majstor mučeništva 10000 te ostala drvorezna izdanja kao što su Speculum humanae salvationis i Schatzbehalter. Najopsežnijim dijelom radnje, ikonografskom analizom tema korištenih u slikarstvu Kastavske slikarske škole, utvrđeni su prototipovi i literarni izvori, topološki sustavi u pojedinim crkvama i skupine tema karakteristične za kastavsku školu. Brojni su izvori ovim temama, od općenito srednjoeruopskih i nizozemskog slikarstva Ars nove, preko Porajnskih i Bavarskih slikarskih radionica do istočnoalpskih tema. U dijelu tema 182 prepoznat je utjecaj internacionalne gotike i mekog stila, dok su talijanski utjecaji prepoznati u najmanjem broju slučajeva. U sklopu morfološke analize obrađen je ornamentalni repertoar, koji je obuhvatio bordure i patronirane uzorke. Preko njega su utvrđene veze prema slikarima izvan kastavskog kruga, kao što su Prileški majstor, Majstor Bolfgang, Majstor Srednje vasi pri Šenčurju i Majstor iz Popetra. Morfološkim razvrstavanjima razlučeni su udjeli pojedinih majstora. Prepoznate su ruke četvorice slikara koji su nositelji ovih radionica: Majstor beramskog Plesa mrtvaca, Majstor beramskog Poklonstva kraljeva, Majstor lovranskog mučeništva Sv. Jurja i majstor Ivan iz Kastva. Manje su sposobni slikari tzv. Majstor hrastovljanske Pasije i Majstor beramske Pasije. Vincentovoj radionici je, uz do sada pripisane zidne slike u crkvi Sv. Marije na Škrilinah u Bermu i Sv. Jurju u Lovranu, približen dio slika u crkvi Sv. Marije ispod Oprtlja i u klaustru nekadašnjeg augustinskog samostana Sv. Jeronima u Rijeci. Ivanovoj radionici su, uz zidne slike u Hrastovlju, Gradišču i Podpeči, pripisani ciklusi zidnih slika u Barbanu i Božjem Polju. Promatranjem kvalitetnijih dionica slikarstva kastavskih radionica promijenila se i valorizacija cjelokupnog korpusa. Za razliku od značaja koje je B. Fučić pridavao Šarenom majstoru, ovom se radnjom veća uloga pridaje majstoru Ivanu iz Kastva. Dapače, Šareni majstor razlučen je na dvojicu majstora, od kojih su onom vještijem pripisane scene Mučeništva Sv. Jurja u Lovranu, a rustičnijem zidne slike u Dvigradu i Oprtlju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA