Pregled bibliografske jedinice broj: 1144134
Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu / Peryferie w języku chorwackim, kulturze i społeczeństwie
Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu / Peryferie w języku chorwackim, kulturze i społeczeństwie / Bońkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina ; Zubčić, Sanja (ur.). Katovice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2021 (zbornik) doi:10.31261/PN.4038
CROSBI ID: 1144134 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu /
Peryferie w języku chorwackim,
kulturze i społeczeństwie
(Peripherally in the Croatian language, culture and
society)
Urednik/ci
Bońkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina ; Zubčić, Sanja
Ostali urednici
Pieniążek, Przemysław
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena
Izdavač
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Grad
Katovice
Godina
2021
Stranica
561
ISBN
978-83-226-4053-1
Ključne riječi
periferno, hrvatski jezik, hrvatska književnost, hrvatska kultura
(peripheral, Croatian language, Croatian literature, Croatian culture)
Sažetak
Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu drugi je svezak zbornika koji je nastao kao rezultat susreta kroatista na međunarodnom znanstvenom skupu u Katowicama 2019. godine. Prvo, i najopširnije poglavlje zbornika, Hrvatski standardni jezik i dijalekti, čine članci u kojima se periferija i perifernost pojavljuju najčešće u značenju rubnog mjesta određenih fenomena u hrvatskom standardnom jeziku i u hrvatskim regionalnim varijetetima. U drugoj tematskoj cjelini, Hrvatski jezik u nastavi i prijevodu, nalaze se radovi u kojima se periferija i perifernost razmatraju iz perspektive glotodidaktike i traduktologije. Treći dio zbornika, Hrvatski jezik izvan granica Hrvatske, obuhvaća tekstove u kojima su periferija i perifernost najbliže svojem primarnom zemljopisnom značenju, mjestu udaljenom od centra, koji u ovom slučaju predstavlja Hrvatska. Dijakronijsku perspektivu istraživanja periferije i perifernosti obuhvaćaju članci u četvrtom poglavlju, Hrvatski jezik i pismo kroz povijest. Posljednje poglavlje, Kulturološke i sociološke teme, donosi istraživanja koja odstupaju od lingvističke problematike, no u njima analizirane periferija i perifernost također se upisuju u glavnu temu projekt. / Tom Peryferie w języku chorwackim, kulturze i społeczeństwie jest drugim zbiorem artykułów, stanowiących rezultat spotkania kroatystów na międzynarodowej konferencji naukowej, która odbyła się w Katowicach w 2019 roku. Na pierwszy i najobszerniejszy rozdział tomu, noszący tytuł Chorwacki język standardowy i dialekty, składają się artykuły, w których peryferie i peryferyjność występują najczęściej w odniesieniu do marginalnego miejsca określonych zjawisk językowych w chorwackim języku standardowym i w wariantach regionalnych. W drugim rozdziale zatytułowanym Język chorwacki w nauczaniu i przekładzie znajdują się teksty, w których peryferie i peryferyjność są związane z glottodydaktyką języka chorwackiego i traduktologią. Trzeci rozdział tomu, Język chorwacki poza granicami kraju, obejmuje opracowania, w których peryferie i peryferyjność są najbliższe swojego pierwotnego, geograficznego znaczenia, tj. odnoszą się do miejsca oddalonego od centrum, które w tym konkretnym przypadku stanowi Chorwacja. Perspektywa diachroniczna w badaniach peryferii i peryferyjności widoczna jest w tekstach zebranych w czwartym rozdziale tomu zatytułowanym Chorwacki język i chorwackie pismo na przestrzeni wieków. Ostatni rozdział, Kulturoznawcze i socjologiczne konteksty peryferii, prezentuje wyniki badań, które odbiegają od problematyki czysto językoznawczej, ale analizowane w nich peryferie i peryferyjność wpisują się w główny temat projektu.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost, Kroatologija
Napomena
Naslov zbornika, impresum, uvod i sadržaj
prevedeni
su i na poljski jezik.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka,
Filozofski fakultet, Osijek,
Filozofski fakultet, Zagreb