Naslov
Dinamika i razdoblje cvatnje sorata šljive
(Dynamics and flowering period of plum varieties)

Autori
Cipurić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.09

Godina
2020

Stranica
28

Mentor
Duralija, Boris

Ključne riječi
šljiva, cvatnja, Jazbina, BBCH skala, WaxWa
(plum, flowering, Jazbina, BBCH scale, WaxWa)

Sažetak
U Republici Hrvatskoj šljiva zauzima drugo mjesto kod voćaka po površinama i proizvodnji plodova. Sorte šljiva zastupljene u hrvatskim voćnjacima često su tržišno neatraktivne ili su osjetljive na virus šarke te je njihova proizvodnja i plasman plodova nekonkurentan. Cvatnja je važna fenofaza kojoj treba posvetiti posebnu pozornost u nasadima, jer ona izravno i neizravno utječe na urod. Zbog klimatskih promjena voćke su tijekom cvatnje izložene povećanom riziku stradavanja cvjetova od nepogoda (mraz, suša, vjetar i sl.). Istraživanje je provedeno u pokusnome nasadu šljiva na pokušalištu “Jazbina” Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom proljeća 2020. godine. U radu su istraživane dinamika i razdoblje cvatnje 7 sorata šljive 'Haganta', 'Toptaste', 'Topgigant', 'Topfive', 'Topfirst', 'Jojo', i 'Elena' cijepljenih na podlozi WaxWa. Za određivanje fenofaze cvatnje koristila se BBCH skala pri čemu se utvrdio početak cvatnje i puna cvatnja. Za izračun potrebnih suma toplinskih jedinica od mirovanja do fenofaze cvatnje korišteni su podaci obližnje meteorološke postaje. Sorte su se razlikovale po vremenu od početka do pune cvatnje. Utvrđeno je kako od istraživanih sorti najranije kreće Haganta (16.03.) dok je najkasnije s cvatnjom započela Topgigant (24.03.). Tijekom 2020. godine neposredno nakon pune cvatnje zabilježene su niske temperature koje su prouzročile smrzavanje cvjetova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA