Naslov
IZBJEGLIŠTVO KAO MOGUĆA OBOSTRANA ŠANSA: POZNATI IZBJEGLI (TAKOZVANI) RUSI KOJI SU SE OSTVARILI (I) U RIJECI
(REFUGEES AS A POSSIBLE MUTUAL CHANCE: FAMOUS REFUGEES (SO-CALLED) RUSSIANS WHO HAVE EFFECTUATED (AND) IN RIJEKA)

Autori
Pavlović, Eduard ; Pešić, Vesna ; Vučić Peitl, Marija ; Habibović, Fadil

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
ZBORNIK SAŽETAKA / Ljubičić Bistrović, Ivana - Rijeka : Hrvatski institut za duhovnu psihijatriju, 2021, 28-29

Skup
6. hrvatsko – ruski kongres duhovne psihijatrije s međunarodnim sudjelovanjem = 6th International symposium croatian-russian psychiatric congress

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.09.2021. - 11.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
izbjeglištvo, takozvani Rusi, Rijeka, znanost, umjetnost
(refugees, so-called Russians, Rijeka, science, art)

Sažetak
Uvod: Godine 1918. dva milijuna izbjeglica iz nekadašnje carske Rusije je zapljusnuo svijet. Cilj: Cilj ovog osvrta je evidentirati izbjegle takozvane Ruse (jer neki nisu možda bili etnički Rusi) koji su ostavili neizbrisiv trag ne samo u samoj hrvatskoj znanosti i kulturi nego i u riječkoj umjetnosti i nauci. Metode: Za potrebe ovog rada izlistane su relevantne povijesne / arhivske baze podataka i iščitane monografije različitih ustanova. Rezultati: U probiru se izdvajaju tri ličnosti. Sergej Kučinskij (Ekaterinoslav, 1886. – Rijeka, 1969.), ruski, potom beogradski likovni umjetnik koji godine 1947. postaje glavnim scenografom HNK Ivana pl. u Rijeci i aktivnim hrvatskim i riječkim slikarom – godine 1965. autor izložbe „Moskva i Rijeka – dvije ljubavi“. Olga Orlova (Kijev, 1903. - Rijeka, 1991.), ruska plesna umjetnica, potom zagrebačka i osječka balerina, plesačica i pedagoginja koja od godine 1949. radi u Narodnom kazalištu "Ivan Zajc" u Rijeci kao baletni majstor, pedagoginja i koreografkinja ; danas riječki HNK svake godine dodjeljuje priznanje za najbolju ženski ili mušku baletnu ulogu – „Nagrada Olga Orlova“. Eugen Cerkovnikov (Kamenskaja, 1904 – Rijeka, 1985.), kemičar , studira u Zagrebu, potom radi u Parizu i Zagrebu (doktorirao kod nobelovca Vladimira Preloga) koji godine 1957. dolazi na novoutemeljeni Medicinski fakultet u Rijeci i utemeljuje Zavod za kemiju i biokemiju ; osnivač Hrvatskog kemijskog društva i Društva kemičara i tehnologa, sekcije za Rijeku i Istru - bio njihov prvi predsjednik / bio i jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik Društva za izučavanje zdravstvene kulture u Rijeci - prethodnice današnjeg Hrvatskoga znanstvenog društva za povijest zdravstvene kulture. Rasprava: Većina izbjeglih iz nekadašnje carske Rusije bila je obrazovana, prema domaćinima prava društvena elita: aristokrati, znanstvenici, inženjeri, arhitekti, slikari, pisci, glazbenici, časnici itd. Upitno je koliko su oni isključivo bili etnički Rusi. Zaključak / umjesto zaključka: Možda bi za dobru i brzu integraciju svojedobno izbjeglih takozvanih Rusa u našu hrvatsku sredinu (unatoč onoga u raspravi podastrtog) mogla utjecati ne samo naša stanovita (kulturna i jezična pa i donekle i vjerska) sličnost nego i znana takozvana ruska iskrenost i otvorenost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA