Naslov
Uporaba kohezije u pripovjednome diskursu osoba s afazijom
(The use of cohesion in the narrative discourse of persons with aphasia)

Autori
Jozipović, Marija ; Košutar, Sara ; Hržica, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Jezik u digitalnom okruženju / Mikić Čolić, Ana ; Glušac, Maja - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021, 70-71

ISBN
978-953-314-150-3

Skup
35. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku: Jezik u digitalnom okruženju

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 09.09.2021. - 11.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
afazija, pripovjedni diskurs, kohezija
(aphasia, narrative discourse, cohesion)

Sažetak
Afazija je stečeni jezični poremećaj nastao kao posljedica oštećenja jezičnih centara u mozgu (ASHA 2020). Osobe s afazijom (OSA) pokazuju teškoće u jezičnome razumijevanju i proizvodnji na svim razinama. U novije vrijeme sve je veći interes za analizu načina na koji OSA organiziraju više jezične razine kao što je diskurs. Proizvodnja diskursa podrazumijeva sposobnost uspostavljanja veza na nadrečeničnoj razini uporabom kohezivnih sredstava. Poznato je da OSA imaju teškoća u uspostavljanju kohezivnosti diskursa, no ta su istraživanja općenito malobrojna, osobito u hrvatskome. Uz to su dobiveni proturječni rezultati o udjelima vrsta kohezivnih sredstava koje OSA rabe u usporedbi s osobama urednoga jezičnog statusa (UJS). U dijelu istraživanja pronađeni su slični udjeli vrsta kohezivnih sredstava u diskursu OSA i UJS, dok druga istraživanja pokazuju kako između njih ipak postoje razlike (pregled: Zhang et al. 2021). Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi postoje li razlike u broju i vrstama kohezivnih sredstava u diskursu OSA i UJS. Dodatno su ispitane vrste pogrešaka koje pri uporabi kohezivnih sredstava čine OSA i UJS. Za potrebe istraživanja iz Hrvatskoga diskursnog korpusa govornika s afazijom (Kuvač Kraljević, Hržica i Lice 2017) izdvojeni su pripovjedni uzorci OSA (N=17) izjednačenih prema dobi i spolu s UJS (N=17). Analizirane su leksička, referencijalna (isključivo lične zamjenice) i konjunktivna kohezija (Halliday i Hasan 1976). Rezultati ovog istraživanja pokazuju da OSA upotrebljavaju sve vrste analiziranih kohezivnih sredstava, ali u manjem omjeru u usporedbi s UJS. Uz to OSA ne samo da češće griješe pri uporabi kohezivnih sredstava već su obilježja tih pogrešaka drugačija. Pogreške se javljaju prije svega u uporabi referencijalne kohezije. Međutim, nisu pronađene razlike u udjelima vrsta kohezivnih sredstava u diskursu OSA i UJS. Dobiveni rezultati govore u prilog istraživanjima koja tvrde da jezične teškoće OSA mogu smanjiti kohezivnost diskursa, ali je ne narušavaju u potpunosti. Usredotočujući se na međunarodno relevantna pitanja istraživanjem hrvatskih govornika s afazijom, ovaj rad doprinosi boljem razumijevanju njihovih sposobnosti u uspostavljanju kohezije na višoj razini kao što je diskurs.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Logopedija, Filologija

POVEZANOST RADA