Pregled bibliografske jedinice broj: 1143033
Središnje i rubno u poučavanju hrvatskoga kao inoga jezika
Središnje i rubno u poučavanju hrvatskoga kao inoga jezika // Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu / Bońkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina ; Zubčić, Sanja (ur.).
Katovice : Zagreb : Osijek : Rijeka: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2021. str. 216-234 doi:10.31261/PN.4038
CROSBI ID: 1143033 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Središnje i rubno u poučavanju hrvatskoga kao inoga
jezika
(What is Crucial and What is Minor in the Teaching of
Croatian as a Foreign Language)
Autori
Udier, Sanda Lucija ; Gulešić Machata, Milvia
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu
Urednik/ci
Bońkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina ; Zubčić, Sanja
Izdavač
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Grad
Katovice : Zagreb : Osijek : Rijeka
Godina
2021
Raspon stranica
216-234
ISBN
978-83-226-4053-1
Ključne riječi
hrvatski kao ini jezik ; poučavanje inog jezika ; progresija poučavanja ; silabi
(Croatian as a foreign language ; foreign language teaching ; teaching progression ; syllabi)
Sažetak
Poučavanje hrvatskoga kao inoga (HIJ-a) bitno se razlikuje od poučavanja hrvatskoga kao prvoga jezika, a razlike proizlaze iz činjenice što je namijenjeno različitim recipijentima i što se najčešće odvija u bitno različitim kontekstima. Ta se različitost uvelike ogleda u izboru nastavnih sadržaja pristupu poučavanju te progresiji poučavanja, a najviše u razlikovanju onoga što se u poučavanju smatra središnjim od onoga što se smatra rubnim. U radu je izložena distribucija nastavnih sadržaja na one koji se u poučavanju HIJ-a smatraju središnjima i na one koji se smatraju rubnima. Središnjim se sadržajima smatra sve što potiče razvoj komunikacijske kompetencije, dakle proizvodna gramatika, semantika gramatičkih oblika, leksik različitih stilova i registara koji sudjeluju u svakodnevnoj komunikaciji te pragmalingvistički sadržaji, a rubnima standardološko-preskriptivistička pitanja i prijepori, akcentuacija (osim naglasnoga mjesta), kao i sve što zahtijeva uvođenje metarazine u poučavanju jezika. Pri tome je važno imati na umu kako nije riječ o isključnoj disjunkciji, već stupnjevitoj i skalarnoj distribuciji koja uvelike ovisi o razini jezične kompetencije na kojoj se odvija poučavanje, kontekstu poučavanja i svrsi radi koje se ovladava HIJ-em. To znači da se procjena pripada li nekom nastavnom sadržaju središnje ili rubno mjesto u poučavanju donosi na temelju različitih okolnosti u kojima se odvija poučavanje – naprimjer je li riječ o akademskome programu ili tečaju, poučava li se opći jezik ili neki specijalizirani vid jezika, odvija li se poučavanje u programu s velikim brojem nastavnih sati ili pak s malim, o kojoj je razini jezične kompetencije riječ, rade li poučavatelji s jezično homogenim ili heterogenim skupinama učenika, koji su i kakvi ishodi učenja i slično. U usporedbi s poučavanjem hrvatskoga kao prvoga jezika poučavanje HIJ-a vrlo je različito te je pristup njegovu poučavanju specifičan, zbog čega zahtijeva posebnu izobrazbu i specijalizaciju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb