Naslov
Analiza hidrokemijskih indikatora zaslanjenja na primjeru priobalnog krškog vodonosnika na području Zadra
(Analysis of hydrochemical salinity indicators on the example of the coastal karst aquifer in the area of City of ​​Zadar)

Autori
Plantak, Lucija ; Biondić, Ranko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik sažetaka 1. znanstvene doktorske konferencije Geotehničkoga fakulteta "Istraživanja u inženjerstvu okoliša" (Proceedings of the 1st Doctoral Conference of Faculty of Geotechnical Engineering "Research in Environmental Engineering") / Loborec, Jelena ; Zavrtnik, Saša - Varaždin : Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2021, 42-43

ISBN
978-953-8066-07-8

Skup
1. znanstvena doktorska konferencija "Istraživanja u inženjerstvu okoliša"

Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska; online, 18.06.2021. - 18.06.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zaslanjenje ; krški priobalni vodonosnici ; hidrokemijski indikatori zaslanjenja
(Salinization ; karst coastal aquifers ; hydrochemical salinity indicators)

Sažetak
Korištenje podzemnih voda iz vodonosnika je zahtjevno, a pogotovo u krškim priobalnim vodonosnicima koji su podložni prodoru slane morske vode. Kvaliteta podzemne vode ovisi o kemijskim i izotopskim parametrima, a predmet je istraživanja u mnogim znanstvenim i stručnim studijama. Najčešće korišteni pokazatelji slanosti su koncentracije klorida i sulfata te vrijednost električne vodljivosti. Koncentracije klorida i sulfata veće od 150 mg/l i vrijednosti električne vodljivosti veće od 1 mS/cm, obično se uzimaju kao ograničenja kada je obalni vodonosnik pod utjecajem zaslanjivanja [1]. Sredozemna morska voda karakterizira slanost od 40 g/l [2]. Mala povećanja natrijevog klorida u podzemnoj vodi u blizini obale mogu ukazivati na kretanje zone miješanja slane i slatke vode prema unutrašnjosti vodonosnika, što je aktivan proces potaknut promjenama u hidrološkom sustavu. Ne postoji oštra granica miješanja mora i slatke vode, ali postoje zone miješanja čiji položaji i veličine ovise o hidrauličkom gradijentu i geološkoj strukturi vodonosnika te ostalim čimbenicima koji mogu doprinijeti kretanju zone u dublje dijelove priobalja. Monitoring i detekcija slane morske vode u obalne karbonatne vodonosnike u Hrvatskoj jedna je od mjera upravljanja vodama kojima se pokušava na vrijeme primijetiti povećanje saliniteta na lokalitetima obuhvaćenim za javnu vodoopskrbu. Na primjeru priobalnog vodonosnika u Hrvatskoj, nazvanog Bokanjac- Poličnik, prikazat će se analiza hidrokemijskih pokazatelja koji se koriste za otkrivanje prodora morske vode u krške priobalne vodonosnike. Na spomenutom području nalaze se vodni objekti, odnosno izvorišta koja su obuhvaćena u javnoj vodoopskrbi grada Zadra i okolice, a susreću se s problemom zaslanjenja zbog povećane eksploatacije tijekom ljetnih mjeseci. Osim toga, zaslanjenju doprinose i klimatske promjene, što se najviše odnosi na povećanje temperature i povećanju intenziteta oborina koje doprinose površinskom otjecanju čime se smanjuje infiltracija te prihranjivanje vodonosnika [3].

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne tehničke znanosti

POVEZANOST RADA