Naslov
Geološki odnosi šireg područja potoka Vrapčak i Mikulić na jugozapadnim obroncima Medvednice
(Geological relations of the wider area of the Vrapčak and Mikulić streams on the southwestern slopes of Medvednica)

Autori
Bilaver, Stanko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.09

Godina
2021

Stranica
38

Mentor
Bucković, Damir

Ključne riječi
Vrapčak potok, Mikulić potok, Medvednica
(Vrapčak stream, Mikulić stream, Medvednica Mt.)

Sažetak
Na temelju terenskih opažanja i laboratorijske obrade uzoraka određene su naslage paleozoika, gornjeg trijasa, gornje krede i miocena. Paleozojske stijene su predstavljene metamorfitima, pretpostavljene starosti devon-karbon. Razlikuju se parametamorfiti i ortometamorfiti. Odnosi metamorfita su isti kao i na širem područje Medvednice, odnosno parametamorfiti okružuju glavnu masu ortometamorfita. Naslage gornjeg trijasa, smještene su na zapadnom dijelu istraživanog područja, predstavljene su ranodijagenetskim dolomitima. Gornjorijaski dolomiti su smješteni u uskoj zoni pružanja jugozapad-sjeveroistok, sa sjeverne strane su u navlačnom kontaktu sa krednim naslagama dok se na nju s južne strane transgresivno talože badenski sedimenti. Na sjevernom dijelu istraživanog područja izdanjuju gornjokredne naslage. Unutar njih su određena četiri facijesa: bazni konglomerati, pelagički "scaglia vapnenci", flišolika serija najmlađih gornjokrednih sedimenata i turbiditni sedimenti. Naslage predstavljaju sedimentaciju u slijedu od lepezne delte, preko hemipelagičkih taloga šelfa do turbidita kontinentske padine i bazenskog dna. Velika raznolikost krednih sedimenata odraz je konstantnog tektonskog nemira na prostoru, koje dovodi do učestalih promjena dubine taložnog okoliša. Južni dio istraženog terena obilježen je miocenskim naslagama. Unutar njih, badenske naslage predstavljene su baznim dolomitnim brečama na koje naliježu biolititi i bioklastični vapnenci poznatiji kao ''litotamnijski vapnenci'' a na njima slijede spongitni kalksiltiti, a također se maogu pronaći i fosiliferni badenski pješčenjaci. Prijelaz u sarmat označen je početkom taloženja brakičnih naslaga, odnosno koso koritno uslojenih biokalkarenita na koje naliježu prijelazni koso laminirani onkoidni vapnenci. Najmlađe naslage istraživanog područja su donjopanonski ravno uslojeni glinoviti vapnenci poznatiji kao ''Croatica naslage''. Naslage miocena predstavljaju prijelaz iz marinske sedimentacije u slatkovodnu. Tijekom badena dolazi do maksimuma marinske transgresije, a u sarmatu se prekida veza s Tethysom zbog čega dolazi do zatvaranja i oslađivanja taložnog prostora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA