Naslov
Razumijevanje uloge školskog pedagoga u promicanju medijske pismenosti iz perspektive studenata diplomskog studija pedagogije
(THE ROLE OF SCHOOL COUNSELOR IN PROMOTING MEDIA LITERACY)

Autori
Lach Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
10.09

Godina
2020

Stranica
86

Mentor
Vrcelj Sofija

Ključne riječi
mediji, medijska pismenost, školski pedagog.
(media, media literacy, school counselor.)

Sažetak
Cilj ovoga istraživanja je ispitati stavove studenata diplomskog studija pedagogije Filozofskog fakulteta u Rijeci o ulozi školskog pedagoga u promicanju medijske pismenosti. U teorijskom su dijelu rada prvotno objašnjen pojam medija i njihov utjecaj na djecu, a potom je definirana medijska pismenost, koja je prikazana kao imperativ današnjice. U daljnjem se tekstu rada problematizira potreba za promicanjem medijske pismenosti i njezina zakonska i pravna utemeljenost u Republici Hrvatskoj. Potom se daje pregled obrazovanja za medijsku pismenost u Republici Hrvatskoj, s naglaskom na promicanje medijske pismenosti u hrvatskim školama i doprinos programa neformalnog obrazovanja promicanju medijske pismenosti. U ostatku rada povezuje se uloga školskog pedagoga s promicanjem medijske pismenosti. Određuje se pojam školskog pedagoga i daje se pregled područja rada i kompetencija školskog pedagoga, kao i obrazovanja budućih pedagoga na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci te primjeri rada školskog pedagoga na promicanju medijske pismenosti. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati empirijskog istraživanja. U istraživanju je sudjelovalo 35 studenata diplomskog studija pedagogije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a instrument istraživanja je mrežni anketni upitnik konstruiran na temelju proučene literature. Rezultati istraživanja ukazali su na to da se studenti procjenjuju uspješnima u poznavanju medijske pismenosti, da prepoznaju mogućnost djelovanja školskog pedagoga za promicanje medijske pismenosti te da bi oni na mjestu školskog pedagoga radili na medijskoj pismenosti. Glavni razlozi za to su sve veća izloženost medijskim sadržajima, shvaćanje medija kao čimbenika koji višestruko utječe na djecu i mlade, nesigurnost što zapravo znači pojam „medijska pismenost“, nedovoljna zastupljenost tih sadržaja u nastavi, velika ulogu medija i medijske pismenosti u obrazovanju i dr. Kao načine na koje se može raditi na promicanju medijske pismenosti, sudionici istraživanja najviše su istaknuli radionice, projekte, preventivne programe, suradnju s ostalim dionicima škole, organiziranje posjeta ustanovama, edukacija i roditeljskih sastanaka, provođenje istraživanja i osiguravanje programa stručnog usavršavanja na temu medijske pismenosti. Doprinos studija znanju o medijskoj pismenosti većinom su ocijenili kao osrednji ili malim, a kao pozitivan primjer iz prakse ističu kolegije Obitelj i prevencija asocijalnih oblika ponašanja, Vještine kritičkog mišljenja, Savjetodavni rad školskog pedagoga, Školska pedagogija s teorijama škole, Obitelj i djeca u riziku i Metodika rada školskog pedagoga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA