Pregled bibliografske jedinice broj: 1141676
Odnos središta i periferije u oblikovanju književnoga kanona: hrvatsko-poljski književnopovijesni primjeri
Odnos središta i periferije u oblikovanju književnoga kanona: hrvatsko-poljski književnopovijesni primjeri // Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi / Peryferie w chorwackiej literaturze i kulturze / Bagić, Krešimir, Levanat-Peričić, Miranda, Malczak, Leszek (ur.).
Katovice : Zagreb : Zadar: Wydzial Humanistyczny Uniwersytetu Śląskiego ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Sveučilište u Zadru, 2021. str. 505-519
CROSBI ID: 1141676 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos središta i periferije u oblikovanju
književnoga kanona: hrvatsko-poljski
književnopovijesni primjeri
(The Relationship between Centre and Periphery in
Shaping Literary Canon:
Croatian-Polish Literary-Historical Examples)
Autori
Rogić Musa, Tea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi / Peryferie w chorwackiej literaturze i kulturze
Urednik/ci
Bagić, Krešimir, Levanat-Peričić, Miranda, Malczak, Leszek
Izdavač
Wydzial Humanistyczny Uniwersytetu Śląskiego ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Sveučilište u Zadru
Grad
Katovice : Zagreb : Zadar
Godina
2021
Raspon stranica
505-519
ISBN
978-83-226-4023-4
Ključne riječi
književni kanon ; romantizam ; moderna
(literary canon, Romanticism, Moderna Period)
Sažetak
U članku će se na primjerima iz epoha romantizma te moderne supostaviti pojmovi središte‒periferija, s obzirom na ulogu ideologije sveslavenske uzajamnosti u polju hrvatsko-poljskih književnih veza, opisat će se dijelovi procesa atribucije unutar književne i kulturne povijesti u kojima je nastao niz tzv. velikih autora kojima pripadajuće zajednice (poljska te hrvatska) pridaju ulogu podjednako estetskoga koliko i ideologijskoga središta. Polazeći od postavke da su s pomoću književnoga kanona poljska i hrvatska kulturna zajednica legitimirale vlastite umjetničke te društvene prioritete, pokušat će se opisati univerzalističke značajke koje su omogućile da u dvama književnim razdobljima, romantizmu te moderni kao njegovu mlađem srodniku, poljski književni kanon postane poželjna alternativa i izvor homogenizirajućih poetika koje su omogućile estetsku sinkroniju hrvatske književnosti s europskom paradigmom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija