Naslov
Uzroci razornih poplava i ublažavanje posljedica
(Causes of devastating floods and mitigation of consequences)

Autori
Bonacci, Ognjen ; Dunja Bonacci Skenderović ; Tanja Roje-Bonacci

Izvornik
Hrvatska vodoprivreda (1330-321X) XXIX (2021), 236; 36-42

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
poplava, klimatske promjene
(floods, climate changes)

Sažetak
Tijekom povijesti poplave su uzrokovale neizrecive patnje i stradanja milijuna ljudi, ali su istovremeno odigrale izrazito važnu ulogu za razvoj civilizacije i pružanju podrške ekosustavima. I danas one predstavljaju najčešću i najrazorniju prirodnu katastrofu od koje stradavaju brojni ljudi i koja uzrokuju goleme štete. Čini se da najrazvijenije zemlje svijeta danas trpe od poplava veće ekonomske štete od onih manje razvijenih. Poplave su kompleksna, ali i neizbježna, prirodna pojava koju uzrokuju, te njene negativne posljedice potenciraju brojni čimbenici. Poplave se međusobno jako razlikuju. U literaturi je moguće naći na slijedeće vrste poplava: 1) Riječne poplave ; 2) Nagle poplave (flash floods) ; 3) Urbane poplave (kao jedna vrsta naglih poplava koja se sve češće i sa sve razornijim posljedicama javlja na svim dijelovima planeta) ; 4) Poplave obala (storm surge) ; 5) Poplave iz jezera i umjetnih kanala ; 6) Poplave uzrokovane porastom podzemnih voda ; 7) Poplave uzrokovane kombinacijom prethodno navedenih vrsta. Uzrokuju ih oborine, topljenje snijega, vjetar, plima i njihova interakcija. Lokacija pojave poplava, njihovo trajanje, a osobito štete koje one uzrokuju igraju ključnu ulogu na formiranje njihovih razornih posljedica. Ista količina obilnih oborina uzrokovat će na istom prostoru (slivu, naselju itd.) različite poplave (ili ih u pojedinom slučaju neće niti uzrokovat) što zavisi o smjeru kretanja oluje, stanju podloge, vlažnosti tla, razvoju vegetacije na tom prostoru itd. Uzroci poplava mogu biti i prolomi nasipa i brana, pojava odrona i klizišta itd. Oni nisu isključivo (ako su uopće) uzrokovani intenzivnim i neočekivano velikim oborinama nego i potresima te vulkanima, a poplave koje oni izazivaju spadaju među one koje uzrokuju štete s katastrofalnim posljedicama. Već iz prethodnog razmatranja i popisa vrsta poplava moguće je uočiti da obilne oborine nisu uvijek presudni uzrok i akcelerator poplava i šteta koje one izazivaju. Činjenica je da su one bile jedan od ključnih uzroka razornih poplava koje su zadesile najrazvijeniji dio Europe (i svijeta) u srpnju 2021. godine. U novinskim naslovima bilo je moguće pročitati „U Njemačkoj i Belgiji više od 200 mrtvih, u Nizozemskoj 0. Kako su se obranili od poplava?“. Novinari tu činjenicu objašnjavaju boljom organizacijom sustava obrane od poplava i boljim funkcioniranjem sustava ranog uzbunjivanja u Nizozemskoj nego u Belgiji, Njemačkoj, Francuskoj, Luksemburgu, Švicarskoj itd. To je možda i samo djelomice točno. Poplave, uzrokovane rekordnim količinama oborina, prvo su se pojavile u dijelovima zapadne Njemačke, a zatim i u susjednoj Belgiji i Nizozemskoj. Nakon toga je vodostaj rijeke Maas porastao na razine koje nisu zabilježene u posljednjih stotinu godina. Nizozemska služba obrane od poplava naredile je evakuaciju stanovništva i time spasile ljudske život, ali je samo djelomično umanjila štete. Treba jasno razlučiti poplavu velike rijeke Maas u Nizozemskoj od poplave malih brdskih bujičnih tokova u Njemačkoj, Belgiji, Luksemburgu, Švicarskoj i Francuskoj. Riječna poplava ima bitno različita svojstva od naglih poplava koje se formiraju na planinskim bujičnim tokovima. U prvom slučaju procesi porasta vodostaja i protoka bitno su sporiji. Moguće ih je pratiti u vremenu i prostoru, pouzdano prognozirati te je stoga moguće i organizirati učinkovitu obranu. U slučaju naglih poplava koje su se javile u srpnju 2021. nije bilo moguće spriječiti, a možda niti bitno ublažiti goleme štete koje su uzrokovale. Formiranje hidrograma velikih voda odvilo se u vrlo kratkom vremenu od nekoliko desetaka minuta do nekoliko sati što nije ostavljalo mogućnost za poduzimanje učinkovitih akcija obrane. Bilo je moguće i trebalo je utjecati na smanjenje broja žrtava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika, Građevinarstvo

POVEZANOST RADA