Naslov
Kapelnici mornaričkog orkestra u Puli (1872−1918): prinos i dostignuća
(Pula Navy Orchestra Bandmasters (1872-1918): Repertoire and Achievements)

Autori
Duraković, Lada ; Kokanović Marković, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
IZMEĐU SREDNJE EUROPE I MEDITERANA: GLAZBA, KNJIŽEVNOST I IZVEDBENE UMJETNOSTI

Urednik/ci
Tomić Ferić, Ivana, Marić, Antonela

Izdavač
Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2021

Raspon stranica
383-403

ISBN
978-953-6617-54-8

Ključne riječi
Pula, Austro-Ugarska monarhija, orkestar, kapelnici

Sažetak
Pula je 1853. godine postala glavna ratna luka Austro-Ugarske Monarhije i važno stjecište političkih i vojnih zbivanja na Jadranu. Izgradnja infrastrukture dobila je snažan zamah, pa dotada siromašni gradić na jugu istarskog poluotoka postepeno poprimiо karakteristična obilježja velikih srednjeeuropskih urbanih centara. Novopridošli mornarički časnici, članovi njihovih obitelji te brojni poslovni ljudi, bili su naviknuti na bogat društveni život. Stoga je u Puli valjalo osigurati kontinuitet kulturno- umjetničkih događanja u kojim je glazba imala istaknutu ulogu. Središte kulturnog i društvenog života visokih časnika i njihovih obitelji, mahom austrijskih Nijemaca, bio je Mornarički kasino (Marine Kasino) izgrađen na poticaj viceadmirala Wilhelma von Tegetthoffa 1872. godine. U Marine Kasinu je bilo i sjedište Orkestra carske i kraljevske mornarice, odnosno Mornaričkog orkestra. Isprva osnovan kao puhački, s vremenom je prerastao u simfonijski orkestar. Njegova sastavnica bila je i Gradska kapela (Stadtkapelle) koja je priređivala koncerte na otvorenom, na rivi, Forumu, te u salonima i vrtovima gradskih hotela. Pulski Mornarički orkestar brojem članova uvelike je nadilazio onodobne vojne instrumentalne ansamble. Tijekom postojanja, na repertoaru je imao neka od najvrjednijih djela europske glazbene baštine, priređujući koncerte u velikoj dvorani Mornaričkoga kasina ili pak u gradskom kazalištu, uz gostujuće operne i operetne družine. Koncertni programi su obuhvaćali širi repertoarni dijapazon, od plesnih komada do simfonijskih i komornih skladbi. Kapelnici koji su vodili pulski Mornarički orekstar, mahom su bili cijenjeni dirigenti, instrumentalisti i skladatelji. Među njima se ističe skladatelj Franz Lehár (1894-96.), potom Franz Jaksch (1900- 1917), pod čijim je vodstvom od početka 20. stoljeća pa do 1. svjetskog rata rad orkestra bio najkvalitetniji i najdinamičniji. Tijekom rata uz Jakscha je dirigentsku palicu povremeno preuzimao Tršćanin Antonio Illersberg. U zadnjem razdoblju, prije raspada austrougarske kapelnik orkestra bio je Theodor Christoph (1917-1918). Tema izlaganja, odnosno istraživanja odnosi se sagledavanje doprinosa kapelnika koji su bili na čelu Mornaričkog orkestra te na njihova pregnuća vezana uz unaprjeđenje rada orkestra i obogaćenje repertoara. Posebna pozornost posvećena je društvenom statusu i primanjima kapelnika, nivou obrazovanja glazbenika koji su svirali u orkestru, kao i analizi izvođenog repertoara, a u kontekstu sociokulturnog ozračja grada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA