Pregled bibliografske jedinice broj: 1140540
Utjecaj Atene i Sparte na suvremeno obrazovanje
Utjecaj Atene i Sparte na suvremeno obrazovanje // XV. Mediteranski korijeni filozofije / Guć, Josip ; Lunić, Anita ; Matijević, Mira (ur.).
Split: Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2021. str. 40-41 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1140540 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj Atene i Sparte na suvremeno obrazovanje
(The Impact of Athens and Sparta on Contemporary
Education)
Autori
Kokić, Tonći ; Batarelo Kokić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
XV. Mediteranski korijeni filozofije
/ Guć, Josip ; Lunić, Anita ; Matijević, Mira - Split : Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2021, 40-41
Skup
XV. Mediteranski korijeni filozofije Galen: Najbolji je liječnik ujedno i filozof - ljubav mudrosti u doba pandemije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 26.08.2021. - 28.08.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Atena ; Sparta ; obrazovni sustav ; politički sustav
(Athens ; Sparta ; Educational System ; Political System)
Sažetak
Razumijevanje utjecaja globalnih političkih kretanja na stalne promjene obrazovnih sustava može se tražiti u antičkim izvorima: Ateni i Sparti. Stereotipna idealizacija ovih dvaju društava vidi Spartu kao zajednicu hrabrih patriota vojnika, ravnopravnih muškaraca i žena, dok se Atena vidi kao demokratska zajednica humanistički obrazovanih slobodnih građana. U Sparti je obrazovanje bilo strateški važno i zato detaljno institucionalno uređeno, bilo je obavezno i pod izravnom apsolutnom kontrolom političke vlasti. Obrazovanje je podrazumijevalo opći incijacijski proces i specifičnu preobrazbu mladih radi opstanka zajednice i njezinog načina života. Ključna pedagoška metoda je bila u discipliniranju (sg. to eukosmon) različitosti radi stvaranja jednoobraznih građana, hoi homoioi. Atenjani su napustili isključivo vojnički život i obrazovanje i usmjerili obrazovanje mladih prema tjelovježbi (sg. gymnastikḗ), glazbi (sg. mousikḕ), pismenosti (sg. grámmata) i računanju. U Ateni politička vlast nije izravno upravljala obrazovanjem niti je ono bilo formalno obavezno. Antičke obrazovne sustave moguće je usporediti sa suvremenim europskim obrazovnim sustavom iz perspektive svrhovitosti, dostupnosti obrazovanja i strukture kurikuluma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu