ࡱ> !# q` NbjbjqPqP ;l::}% NNNN  OOO8Od2Pt!(PP"PPPPPP7999999$<h]q ]PP]]]NBPPΨppp] P P7p]7pp ߤPP zS*O],70+LlLXߤL ߤXPX,UpFX|ZPPP]]pvPPP]]]]!!!,M!!!M  NNN  Eponimi u itankama iz hrvatskoga jezika za gimnazije mr. sc. Vesna Nosi, prof. mentor Gimnazija  Matija Mesi , Slavonski Brod Sa~etak: U radu se daje prikaz teorije eponima i zastupljenost eponima u nastavnom predmetu hrvatski jezik u predmetnim podru jima jezik i knji~evnost. Prvi dio rada, Teorija eponima, pojaanjava podrijetlo i zna enje rije i eponim, eponimizaciju, trajanje, vrste i rasprostranjenost eponima. Eponimi su vrsta posuenica preuzeta u hrvatski jezik iz drugih jezika, a eponimizacija je proces nastanka eponima. Eponimi nastaju, traju, ali i nestaju iz jezika. Postoji nekoliko vrsta eponima. Rasprostranjeni su u svim podru jima ~ivota i veoma su zna ajni  za povijest nacionalne i svjetske kulture i civilizacije . Drugi dio rada, Eponimi u ud~benicima iz hrvatskoga jezika za gimnazije, objaanjava zastupljenost eponima u predmetnim podru jima jezik i knji~evnost. U predmetnom podru ju jezik obraeni su u ud~benicima u nastavnim cjelinama vezanim uz posuenice i onomastiku. U predmetnom podru ju knji~evnost obrauju se u znanosti o knji~evnosti: teoriji knji~evnosti (podru je versifikacije) i povijesti knji~evnosti. itanke iz hrvatskoga jezika od prvoga do etvrtoga razreda protkane su eponimima.  itanke 1-4 skupine autora sadr~e pedeset eponima. Svi su eponimi popisani i objaanjeni. Prevladavaju trajni, internacionalni, nepotpuni i ispravni eponimi, a postoji i nekoliko regionalnih. Vezani su uz versifikaciju, mitove, knji~evno-povijesna razdoblja, pjesni ke pravce, knji~evnike, u enja, likove i motive iz knji~evnih djela, mjesece i svece. Klju ne rije i: itanke iz hrvatskoga jezika za gimnazije, eponimi, eponimizacija, vrste eponima UVOD Eponimi su vrsta posuenica preuzeta u hrvatski jezik iz drugih jezika. Zastupljeni su u svim podru jima ljudskoga ~ivota. Iako su iznimno zna ajni  za povijest nacionalne i svjetske kulture i civilizacije , znanstvena literatura o njima je oskudna. Izradi ovoga rada pristupili smo s namjerom da prou imo teoriju eponima i donesemo pregled eponima u ud~benicima iz hrvatskoga jezika za gimnazije. Rad je koncipiran u dva poglavlja. Prvi dio, Teorija eponima, sa~eto pojaanjava podrijetlo i zna enje rije i eponim, eponimizaciju, trajanje, vrste i rasprostranjenost eponima. Drugi dio, Eponimi u ud~benicima iz hrvatskoga jezika za gimnazije, pojaanjava zastupljenost eponima u predmetnim podru jima jezik i knji~evnost. U predmetnom podru ju jezik obraeni su u nastavnim cjelinama vezanim uz posuenice i onomastiku U predmetnom podru ju knji~evnost obrauju se u znanosti o knji~evnosti: teoriji knji~evnosti (podru je versifikacije) i povijesti knji~evnosti. itanke iz hrvatskoga jezika od prvoga do etvrtoga razreda protkane su eponimima. TEORIJA EPONIMA U prvom dijelu rada razmatra se teorija eponima. Jezi no posuivanje je svako preuzimanje neke rije i iz jednog jezika u drugi. Rije i posuene iz drugih jezika nazivaju se posuenicama. U posuenice se ubrajaju internacionalizmi ili europeizmi, egzotizmi, eponimi, usvojenice, prevedenice ili kalkovi i tuice. 1.1. PODRIJETLO RIJE I EPONIM Eponimi su, dakle, vrsta posuenica preuzeta u hrvatski jezik iz drugih jezika. Zastupljeni su u svim podru jima ljudskoga ~ivota. Rije  eponim potje e iz gr koga jezika. U gr kom jeziku mogla je zna iti imenodavatelja i imenoprimatelja. Imenodavatelj je naj eae  stvarna osoba ili mitoloaki lik, lik iz pri e ili knji~evnosti , a u airem smislu narod, dr~ava, mjesto, sve ato nosi ime. Imenoprimatelj mo~e biti bilo tko ili ato:  osoba (Dul ineja), stvar (sendvi ), pojam (aovinizam), postupak (pasterizacija), narod (Izraelci), grad (Atena), institucija (Oskar, oskar), razdoblje (marijaterezijanski), knji~evni pokret (Plejada), vjera (kraanstvo), sljedba (mormoni), teorija (Heisenbergov princip neodreenosti), itd.  1.2. ZNA ENJE IZRAZA EPONIM Zna enje izraza eponim mijenjao se kroz povijest. U staroj Gr koj ozna avao je imenodavatelja i imenoprimatelja, a danas ozna ava  pojam ili izraz izveden iz imena neke osobe.  1.3. EPONIMIJA ILI EPONIMIZACIJA Eponimija ili eponimizacija je proces nastanka eponima (imenoprimatelja) od imena osobe (imenodavatelja) . Eponimizacija se mo~e odvijati na razli ite na ine. S. Ravli u knjizi  Eponimi u znanosti i politici navodi tri na ina:  ime osobe, imenodavatelja, postaje imenoprimatelj  pa se eponim po inje pisati malim slovom, npr. Joule (engleski fizi ar) ( d~ul (J, jedinica za mjerenje rada i energije) ime osobe se  pretvori u pojam izveden iz imena  pa se eponim jezi no udaljava od imenodavatelja, npr. Galvani (talijanski lije nik i fizi ar) ( galvanizacija (upotreba istosmjerne elektri ne struje u medicini) eponim  se sastoji od dviju ili viae rije i kojima je ozna ena zasluga imenodavatelja u nekom podru ju ili neki njegov doprinos ili pak po njemu nazvana institucija ili pojava , npr. Alois Alzheimer (njema ki neurolog, prvi je opisao presenilnu demenciju) ( Alzheimerova bolest. Proces eponimizacije dugo traje. 1.4. TRAJANJE EPONIMA Jezik je dinami an sustav pa se promjene u njemu neprestano odvijaju. Eponimi nastaju, traju, ali i nestaju iz uporabe. Stoga ih treba zapisivati, sa uvati i prou avati. Eponimi se, s obzirom na trajanje , mogu podijeliti na: 1. trajne ili stalne eponime   oni koji su postali dugom uporabom ustaljeni, jednozna ni te se odr~avaju zbog svoje va~nosti u razumijevanju i objaanjenju pojava i procesa , npr. eponim Sizifov posao  pojam ozna ava bezuspjeaan posao, a vezan je uz lik iz gr ke mitologije, Sizifa, kojega je Zeus kaznio da uzbrdo gura te~ak kamen koji se skotrlja nizbrdo im doe do vrha brda 2. povijesni eponimi   oni koji su nestali iz uporabe zbog druatvenih ili tehnoloakih promjena, ali su va~ni kao objaanjenje nekog povijesnog fenomena, razdoblja i sl. , npr. eponim mae west pojas  pojam ozna ava pojas za spaaavanje kojega su u Drugom svjetskom ratu koristili savezni ki avijati ari; napuhani pojas podsjeao je na velike grudi Mae West, ameri ke glumice 3. aktualni ili tekui eponimi  aktualni su svi eponimi  u odreenom razdoblju nakon nastanka . 1.5. VRSTE EPONIMA Eponimi se mogu podijeliti u nekoliko skupina: A1. internacionalni ili svjetski  eponimi karakteristi ni za podru je cijelog svijeta, npr. eponim tesla (T)  pojam ozna ava naziv meunarodne jedinice za gustou magnetskog protoka; naziv je dobio po istra~iva u i izumitelju Nikoli Tesli 2. regionalni  eponimi karakteristi ni za prostor jedne regije, npr. eponim ilinatak  pojam ozna ava mjesec srpanj u Dubrovniku i okolici; nastao je po blagdanu svetog Ilije (20. srpnja) 3. lokalni  svi su eponimi u po etku lokalni, a samo neki postaju regionalni ili internacionalni. B1. pravi ili potpuni  eponimi  u kojima se izgubila se veza izmeu osobe po okojoj je eponim nastao i samog eponima , npr. eponim ~ilet  ozna ava sigurnosnu britvicu za brijanje koju je izumio King Camp Gillete; naziv ~ilet danas ozna ava svaku britvicu 2. nepotpuni   eponim izravno ukazuje na osobu po kojoj je skovan, bilo da se njime ozna ava neka zasluga ili doprinos te osobe, ili institucija ili pojava koja je po njoj nazvana , npr. eponim chanel  pojam ozna ava stil odijevanja koji je uvela modna stilistica Coco Chanel. 3. meutipovi  predstavljaju  faze u procesu eponimizacije. Eponim se udaljio od osobe po kojoj je dobio ime, ali nije izgubio izravan odnos s njom  npr. kod eponima pasterizacija   pojam ozna ava djelomi nu sterilizaciju mlijeka, vina, piva, limenki mesa itd. koja se obavlja zagrijavanjem na temperaturi od 58C do 90C; naziv ovoga postupka nastao je prema imenu francuskog kemi ara Louisa Pasteura C1. ispravni   eponimi iji je naziv u skladu sa znanstveno utvrenom istinom o njihovu podrijetlu   npr. eponim pasterizacija 2. pogreani   kad je nekome pripisano neato za ato nema odlu ujuih zasluga ili nisu priznate utvrene zasluge nekoga drugog, ili je pak naziv uaao u uporabu neovisno o vrednovanju zasluge   npr. Amerika je dobila ime po Amerigu Vespucciju, a njezino pravo ime trebalo bi biti Kolumbija po Kristoforu Kolumbu. S. Ravli navodi i podjelu eponima ameri kog sociologa Roberta Mertona. Merton  razlikuje tri tipa eponima prema statusu imenodavatelja : D1. osobe prema kojima je nazvano neko razdoblje  npr. eponim marija-terezijanski  pojam ozna ava razdoblje i vladavinu austrijske carice Marije Terezije 2. osobe koje su uspostavile novu znanost ili teoriju  npr. eponim pitagorizam ozna ava nau avanje gr kog filozofa Pitagore i njegovih nastavlja a 3. tvorci raznih teorema i zakona, tehni kih instrumenata i hipoteza  npr. eponim Pitagorin pou ak  pojam ozna ava teorem u geometriji: u svakom pravokutnom trokutu kvadrat hipotenuze jednak je zbroju kvadrata obiju kateta. Ovi eponimi pripadaju samo uskom krugu znanstvenika.  Eponimiziranje je mo~da najvea nagrada koju znanstvenici uope mogu dobiti . No, mnogi znanstvenici ipak nisu dobili svoj eponim. 1.6. RASPROSTRANJENOST EPONIMA Eponimi su utkani u sva podru ja ljudskoga ~ivota. Eponimima se nazivaju biljke (iris), ~ivotinje (bernardinac), odjea (vesta), obua (martensice), frizure (mozartica), vrste jela (francuska salata), vrste pia (aampanjac), bolesti (Parkinsonova bolest), automobili (renault), tipovi ljudi (Romeo), glazbala (tambura), graevine (Sikstinska kapela), crkveni redovi (franjevci), svjetske religije (budizam), mjerne jedinice (tesla), kemijski elementi (einsteinij), termini u knji~evnosti (safi ka strofa), politi ke teorije (makijavelizam), gradovi (Karlovac), dr~ave (Kolumbija), kontinenti (Afrika) itd. Oni su zna ajni za povijest kulture jednoga naroda, ali i cijeloga svijeta. Iako su eponimi zastupljeni u svim podru jima ljudskoga ~ivota, a istra~ivanje i prou avanje eponima zanimljivo, ipak je literatura o njima malobrojna. EPONIMI U UD}BENICIMA IZ HRVATSKOGA JEZIKA ZA GIMNAZIJE Eponimi su prisutni u prirodnim i druatvenim znanostima. Zastupljeni su u srednjoakolskim i fakultetskim programima. Prou avaju se u nastavnom predmetu hrvatski jezik za gimnazije u predmetnim podru jima jezik i knji~evnost tako da drugi dio rada objaanjava zastupljenost eponima u ovim predmetnim podru jima hrvatskoga jezika. 2.1. PREDMETNO PODRU JE JEZIK U predmetnom podru ju jezik eponimi se obrauju u nastavnim cjelinama vezanim uz posuenice i onomastiku. Autori ud~benika hrvatskoga jezika za gimnazije pojam eponim samo definiraju i uz definiciju navode nekoliko primjera. Dragica Dujmovi Markusi u ud~beniku  Fon-fon 4 jedina donosi (stranice  Za 5+! ) i pojaanjenja eponima  objaanjava pojmove imenodavatelj i imenoprimatelj, obrazla~e odnos izmeu imenodavatelja i imenoprimatelja, objaanjava dva hrvatska dijalektalna eponima te navodi neke pravopisne dvojbe o pisanju eponima. 2.2. PREDMETNO PODRU JE KNJI}EVNOST U predmetnom podru ju knji~evnost eponimi se obrauju u znanosti o knji~evnosti: teoriji knji~evnosti (podru je versifikacije) i povijesti knji~evnosti. itanke iz hrvatskoga jezika za gimnazije od prvoga do etvrtoga razreda protkane su eponimima.  itanke 1-4 skupine autora sadr~e ak pedeset eponima. 2.2.1.  ITANKA 1  itanka 1 , ud~benik za 1. razred gimnazije, sadr~i dvanaest eponima. 1. PETRARKIN SONET (Pejsa~na lirika) Petrarkin ili talijanski sonet je osnovni oblik soneta: Nastao je u Italiji na po etku trinaestog stoljea. Francesce Petrarca (1300-1374) napisao je prvu veliku zbirku soneta   Kanconijer . Sonet je  sastavljen od dva katrena i dva terceta, ili od jedne strofe od osam i druge od aest stihova. Raspored je rima abba abba u katrenima, dok za tercete postoji viae uobi ajnih kombinacija, pri emu je jedino va~no da se u tercete ne prenose rime iz katrena i da oni budu meusobno povezani rimama (npr. aba aba ili cde cde). Nastoji se da u pravom sonetu katreni za sebe i terceti za sebe ine cjeline odvojene po smislu te da njihov odnos bude obrat u obradbi teme. U tercetima se pojavljuje poenta ili se na neki na in isti e suprotnost prema relativnoj monotoniji rima u katrenima.  2. MATO`EV SONET (Pejsa~na lirika) Antun Gustav Matoa (1873-1914) je  jedan od najveih majstora soneta u hrvatskoj knji~evnosti koji smatra da je za sonet  iznimno va~na ista i neobi na rima . 3. HOMERSKO PITANJE (Homer,  Odiseja) Homer (oko 800. pr. Krista) je najstariji poznati gr ki epski pjesnik. Budui da o njegovom ~ivotu nema pouzdanih podataka, postavljano je tzv. homersko pitanje koje uklju uje pitanje je li Homer uope postojao, tko je autor  Ilijade i  Odiseje te kako su epovi nastali. Postoje dva mialjenja znanstvenika: unitaristi smatraju da je Homer napisao oba epa uobli ivai postojeu grau, a pluralisti smatraju da je postojalo viae autora. 4. ALKEJSKA STROFA (Alkej,  Lai ) Alkej (7./6. st. pr. Krista) je gr ki lirski pjesnik koji je pisao strofom koja se danas po njemu zove alkejska strofa. Strofa se sastoji od dva jedanaesterca, jednog deveterca i jednog deseterca. 5. SAFI KA STROFA (Sapfa,  Ljubavna strast ) Sapfa (6. st. pr. Krista), najvea gr ka lirska pjesnikinja, pisala je strofom koja se danas po njoj zove safi ka strofa. Sastavljena je od tri jedanaesterca i jednog peterca. 6. ANAKREONTSKA POEZIJA (Anakreont,  Pijuckajmo ) Anakreont (6. st. pr. Krista), gr ki lirski pjesnik, pisao je pjesme u kojima slavi ~ivotne u~itke (vino, ljubav), kao i njihovu prolaznost. Po Anakreontovim se pjesmama pjesme s takvom tematikom nazivaju anakreontska poezija. 7. EPIKUREJSKA POEZIJA (Anakreont,  Pijuckajmo ) Epikur (4./3. st. pr. Krista), gr ki filozof, po kojemu je dobila naziv poezija u kojoj se tematiziraju tjelesni u~ici i ~ivotne radosti. To je poezija koja govori o sretnom i bezbri~nom ~ivotu u kojemu nema patnje ni briga. 8. PROMETEJSKA MISAO (Eshil,  Okovani Prometej ) Prometej, Titan iz gr ke mitologije, pomogao je Zeusu da doe na vlast, a kasnije ga je napustio i postao protivnik. Vratio je ljudima vatru koju im je Zeus oduzeo pa ga Zeus ka~njava prikovavai ga za stijenu na Kavkazu. Orao mu je danju kljucao jetru koja bi se nou obnovila. Prometej stoi ki trpi sve dok ga ne oslobodi Heraklo. Kasnije se pomirio sa Zeusom. Prometej, borac protiv samovolje bogova, postao je  simbol ovjekove pobune i otpora protiv svake tiranije te vje nog traganja za znanjem . 9. TITANSKA SNAGA (Eshil,  Okovani Prometej ) Titani, divovi iz gr ke mitologije, posjedovali su nadljudsku snagu. Takvu snagu imao je Prometej. 10. NIBELUN`KA STROFA ( Pjesma o Nibelunzima ) Nibelunakom strofom napisan je srednjovjekovni njema ki ep  Pjesma o Nibelunzima (oko 1200. godine). To je etverostih s parnom rimom. 11. LATINICA (Hrvatska srednjovjekovna knji~evnost; Uvod u cjelinu) Naziv za staro latinsko pismo. Pismo je dobilo naziv prema etnonimu Latina, pripadnika starog anti kog naroda koji je ~ivio u Laciju (danaanja Italija). Latinica je prvo hrvatsko pismo kojim su se zapisivali tekstovi pisani latinskim jezikom (dr~avni dokumenti). 12. HRVATSKA IRILICA (Hrvatska srednjovjekovna knji~evnost; Uvod u cjelinu) Naziv za slavensko pismo koje je nastalo u 9. stoljeu. Pismo je dobilo naziv po  slavenskom apostolu Konstantinu irilu. Autor irilice je nepoznat, ali autorom se smatra Klimenta Ohridskog. Naziva se i bosan icom ili bosanicom. Hrvatska irilica je tree hrvatsko pismo. 2.2.2.  ITANKA 2  itanka 2 , ud~benik za 2. razred gimnazije, donosi najvei broj eponima, ak dvadeset. 1. PETRARKIZAM (Francesco Petrarca,  Kanconijer ) Stil koji se proairio Europom u 15. i 16. stoljeu u kojem su pjesnici oponaaali poeziju talijanskog pjesnika Francesca Petrarku (1304-1374). 2. MARIJANSKA LIRIKA (Renesansa; Uvod u cjelinu) Vrsta renesanse religiozne lirike koja za temu uzima Bla~enu Djevicu Mariju. 3. GARGANTUOVSKI SMIJEH (Franois Rabelais,  Gargantua i Pantagruel ) Bu ni smijeh diva Gargantue, lika iz romana  Gargantua i Pantagruel Francoisa Rabelaisa (oko 1494-1553). Smijeh je  istodobno i svjetonazor jer je izraz ovjekove radosti, sree, bezbri~nosti, ~ivotnoga optimizma. Bu ni je smijeh Rabelaisova borba protiv srednjovjekovnoga obezvrjeivanja ~ivota i borba protiv monih licemjernih autoriteta. Bu ni je smijeh alegorijska satira kojom Rabelais i u opasnome vremenu izra~ava svoj hereti ki stav, a ostaje neka~njen.  4. PANTAGRUELOVSKA GLAD (Franois Rabelais,  Gargantua i Pantagruel ) Pantagruelovska glad je neuta~iva glad (i ~e) diva Pantagruela, sina Gargantuina, lika iz fantasti no-satiri nog romana  Gargantua i Pantagruel francuskog renesansnog knji~evnika i znanstvenika Francoisa Rabelaisa (oko 1494-1553). 5. PANTAGRUELIZAM (Franois Rabelais,  Gargantua i Pantagruel ) Pojam je nastao po glavnom liku Pantagruelu, divu iz romana Francoisa Rabelaisa (oko 1494-1553)  Gargantua i Pantagruel . Ozna ava ~ivotnu radost i hedonisti ki na in ~ivljenja. 6. DONKIHOTSKI (Miguel de Cervantes Saavedra,  Bistri vitez don Quijote od Manche ) Pojam je nastao po don Quijoteu, glavnom liku iz romana  Bistri vitez don Quijote od Manche apanjolskog knji~evnika Miguela de Cervantesa Saavedre, a ozna ava sukob izmeu ideala i stvarnosti (borba s vjetrenja ama), borbu koja je unaprijed izgubljena, a ujedno ozna ava i besmislen, uzaludan pothvat. 7. SAN OPANSOVSKI Sancho Pansa (Veliki Trbuh) je perjanik don Quijoteov, neuk seljak, realan, razuman i prakti an; u svemu je potpuna suprotnost svom gospodaru (roman  Bistri vitez don Quijote od Manche apanjolskog pripovjeda a Miguela de Cervantesa Saavedre). Pojam san opansovski nastao je po Sanchu Pansi. 8. ELIZABETINSKO KAZALI`TE (William Shakespeare,  Hamlet ) Elizabetinsko kazaliate naziv je dobilo po imenu engleske kraljice Elizabete I. (1533-1603).  Gradska, javna kazaliata bila su okrugla (Globe theatre bio je osmerokutan), s okruglom pozornicom i okruglim gledaliatem. Publika je stajala okru~ujui pozornicu s triju strana. Predstave su igrane danju, pri prirodnoj svjetlosti. Po injale su rano popodne i trajale su etiri do pet sati. Na kraju svake predstave bio je ples za gledatelje, a glumci su svima za~eljeli laku no i predlo~ili da se svi zajedno pomole za kraljevo zdravlje. Kazaliate je bilo izvor radosnih dogodovatina. Gledatelji su bili ~eljni dogaaja i do~ivljaja. Dolazili su u kazaliate da bi sudjelovali u igri, navijali, ljutili se ili veselili.  9. ELIZABETINSKO DOBA (William Shakespeare,  Hamlet ) Pojam ozna ava razdoblje engleske renesanse. Naziv je nastao po imenu kraljice Elizabete I. (1533-1603) koja je vladala od 1558. do 1603. godine; pomagala je razvoj knji~evnosti i znanosti. 10. SHAKESPEAREOV ILI ELIZABETINSKI SONET (William Shakespeare,  Soneti ) Sonet je sastavljen od tri katrena i jednog distiha. Naj eai raspored rima je abab cdcd efef gg. Ovako strukturirane sonete pisao je engleski pjesnik i dramati ar William Shakespeare (1564-1616). Sonet je naziv dobio po Shakespeareu i po engleskoj kraljici Elizabeti I. (1533-1603). 11. VERGILIJANSKI EP; VERGILIJANSKA TRADICIJA (Marko Maruli,  Judita ) Vergilijanski ep napisan je po uzoru na Vergilijevu (70-19. pr. Krista)  Eneidu . Marko Maruli (1450-1524) napisao je biblijsko-vergilijanski ep  Judita .  Dug anti kim pjesnicima u Juditi uo ava se na razini formalnih sastavnica epa: u knji~evnim postupcima, opisima junaka i junakinja, dinami nom pripovijedanju, epskim digresijama, linearnoj kompoziciji. Po tim je elementima Juditajl   N \ &(N8BDf|~Ϳvnfn^V^nh*tCJaJhCJaJh2CJaJhy&CJaJhy&hrCJaJhy&5CJaJhGsCJaJh'%CJaJhp7LCJaJhfmCJaJh;hfm5CJaJh;CJaJhjVhjV5;CJaJhjVCJaJh 5CJaJhjV5CJaJh5;CJaJhjVh5;CJaJln  : rt68BD<f|~gdl T^T`gdMhgdgdfm$a$gdjV$a$gd77N~  T n \!v!4"N"""b#~###&&''(((*),))) *"***v+x+6,8,. .(.f...///ϹϹϦϦϹϞϞzh-CJaJ jhfChfCCJaJjhfC0JCJUaJhfCCJaJhfChCJaJhGsCJaJh'%CJaJjh0JCJUaJhCJaJhYCJaJhhCJaJhp7LCJaJhbRhp7L5;CJaJ0  T \!&&>&'''()+,.2/4/`/0*1$477 gdg* gdfC & F hL^`LgdfCgdfCgd/&2`22223"4*4L4N4x5z556 67777899:B:::<<r=t==F>>>????@@@AA&B(BpCDDDfFhFFʼʼʼʼʼʴڴڴڴږjh +0JCJUaJh +CJaJh`;CJaJjh0JCJUaJhCJaJjh Q0JCJUaJh QCJaJh}CJaJh-CJaJjhg0JCJUaJh\CJaJhgCJaJ4778b8D:;<<>@CD\G^GvHIJLLNNRNTHUJUWW gd, gdl gdfCFFGHpHrH~HHII@K~KVLLLLLMMNdSfSSSTTTTUFUHUJULUUUUʴʬ~vkck[h7zCJaJh^eCJaJh7zh7zCJaJhbRCJaJhbRhbR5CJaJhbR5CJaJhGs5CJaJh$XCJaJhGsCJaJhj/ CJaJjh0k0JCJUaJhIn CJaJh0kCJaJhN?CJaJjhN?0JCJUaJh-CJaJh +CJaJh&CJaJ#UVVVWRXzX*YhYYYdZZP\R\___ ____abbcddd d,f.f0f4f:fgzqzzi[ijhjV0JCJUaJhtCJaJhIn 6CJaJhW|;6CJaJhW|;CJaJhjVCJaJh[ CJaJh$XCJaJhCJaJh7zh^eCJaJjh,0JCJUaJjh`;0JCJUaJjh^e0JCJUaJh`;CJaJh,CJaJhxCJaJh^eCJaJ#WXT\V\\__0___ `2f4f6f8f:ffggh~kkkRmTmmoovogdjV gdfCggh8iiinnrruuwwF}}~~ vBDԇB"ĕƕr,jޝhtlɾѶ鮥靔Uh9+6CJaJh9+CJaJh86CJaJh8CJaJhLVCJaJhx'Rhx'RCJaJhx'RCJaJh[ CJaJh+CJaJh:^CJaJhjVCJaJjhjV0JCJUaJ7vo>q@qqfshsswwxxx@yRzTzz||}gdLV hgdLVgdjVvFHԇ*: " ܛޛngdjV pravi vergilijanski ep koji nasljeduje simetri nu i harmoni nu kompoziciju, razvedene opise i poredbe, pjesni ke slike i opairne kataloge anti kih klasi nih epskih uzora, ponajprije Vergilija.  12. MARINIZAM (Giambattista Marino,  Pjeva  ) Marinizam je pjesni ki pravac koji je ime dobio po talijanskom baroknom pjesniku Giambattistu Marinu (1569-1625). Iz Italije se proairio i u druge europske zemlje. Glavne zna ajke marinizma su  raskoa jezika i pjesni kih slika, raznovrsno stilsko pretjerivanje te senzualni do~ivljaj ljubavi i prirode . 13. MARINISTI (Giambattista Marino,  Pjeva  ) Marinisti su pjesnici koji su stvarali po uzoru na talijanskog baroknog pjesnika Giambattista Marina (1569-1625). 14. GONGORIZAM (Luis de Gngora y Argote,  Sat na zvoniku ;  Pjea ani sat ) Gongorizam ili kulteranizam je pjesni nki pravac koji je naziv dobio po epigonima apanjolskog baroknog pjesnika Luisa de Gngore y Argote (1561-1627). Glavne zna ajke gongorizma su kult pjesni ke forme, latinizmi (rije i iz latinskog jezika), originalne metafore, neobi ne rije i i izrazi, izbjegavanje emocija. 15. GONGORISTI (Luis de Gngora y Argote,  Sat na zvoniku ;  Pjea ani sat ) Gongoristi su pjesnici koji su pisali po uzoru na apanjolskog baroknog pjesnika Luisa de Gngoru y Argote (1561- 1627). 16. VERTERIZAM (Johann Wolfgang Goethe,  Patnje mladoga Werthera ) Njema ki knji~evnik Johann Wolfgang Goethe (1749-1832) napisao je epistolarni roman  Patnje mladoga Werthera (1774) koji je postigao iznimnu popularnost u Europi. Pojam verterizam ozna ava ~ivotni stil i svjetonazor po uzoru na lik mladoga Werthera koji je ispunjen  svjetskim bolom  u~asnom spoznajom o ispraznosti ljudskog postojanja i nedoku ivotsti prave iskrenosti i osjeajnosti . 17. VERTEROVSKI JUNAK (Johann Wolfgang Goethe,  Patnje mladoga Werthera ) Pojam je nastao po Werheru, glavnom liku iz romana  Patnje mladoga Werthera (1774) njema kog knji~evnika Johanna Wolfganga Goethea (1749-1832). Werther je romanti arski lik  mladi intelektualac, ispunjen  svjetskim bolom , druatveno neprilagoen; ~ivot je zavraio samoubojstvom. 18. BAJRONOVSKI JUNAK (George Gordon Byron,  Putovanje Childea Harolda ) Engleski romanti arski pjesnik George Gordon Byron (1788-1824) napisao je spjev  Putovanje Childea Harolda (1812-1818) u kojemu je prvi put opisao bajronovskog ili demonskog junaka. Bajronovski junak je lutalica, emocionalno hladni buntovnik, usamljenik, u stalnom sukobu sa samim sobom i okolinom. Druatvo ga je izopilo pa on prkosno luta iz jedne zemlje u drugu eznui za slobodom svjestan da nigdje nee nai smirenje. 18. BAJRONIZAM (George Gordon Byron,  Putovanje Childea Harolda ) Pojam potje e od Georgea Gordona Byrona (1788-1824), engleskog romanti arskog pjesnika, a ozna ava ~ivotni stil i svjetonazor karakteristi an za Byronova djela. To je literarna moda, varijanta  svjetske boli  pesimisti ko naziranje da zlu u svijetu nema lijeka . 20. ONJEGINSKA STROFA (Aleksandar Sergejevi  Puakn,  Evgenij Onjegin ) Ruski romanti arski knji~evnik Aleksandar Sergejevi  Puakin (1799-1837) stvorio je za svoj roman u stihovima  Evgenij Onjegin (1823-1831) onjeginsku strofu. Strofa se sastoji od etrnaest stihova i mo~e se podijeliti u tri katrena i jedan distih; rima je abab ccdd effe gg. 2.2.3.  ITANKA 3  itanka 3 , ud~benik za 3. razred gimnazije, obuhvaa jedanaest eponima. 1. ILIRSKI POKRET (Hrvatski romantizam; Uvod u cjelinu) Ilirski pokret je razdoblje unutar hrvatskoga narodnog preporoda, a traje od 1830. do 1843. godine. Pokret ima izrazito politi ko zna enje. Naziv ilirski potje e od pogreanog shvaanja da su svi ju~ni Slaveni potomci Ilira. Glavni ideolog je Ljudevit Gaj. Pod imenom ilirski pokret Gaj ~eli ujediniti sve hrvatske zemlje (politi ki program) i sve ju~noslavenske zemlje (kulturni program). 2. ILIRIZAM (Hrvatski romantizam; Uvod u cjelinu) Pojam ilirizam ozna ava ideju za kulturnim ujedinjenjem ju~nih Slavena u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda. 3. KROATIZAM (Hrvatski romantizam; Uvod u cjelinu) Pojam je nastao od latinskog naziva za Hrvatsku  Croatia. Ozna ava politi ki ~ivot Hrvatske u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda. 4. KRAKOVJAK (Stanko Vraz,  ulabije ) Krakovjak je oblik poljske narodne pjesme. Sastavljen je od osam aesteraca podijeljenih u dva etverostiha. Svaki etverostih ini zasebnu misaonu, sintakti ku i ritmi ku cjelinu. Shema rime je abcb. Naziv potje e od poljskoga grada Krakova. 5. DAVORIJA (Dimitrija Demeter,  Grobni ko polje ) Naziv potje e od Davora, staroslavenskog boga rata. Davorija je domoljubna pjesma programatskoga karaktera iz vremena hrvatskoga narodnog preporoda. Borbenijeg je tona od budnica; sadr~i  ja e rije i i poziv u boj za slobodu. 6. `ENOINO DOBA (`enoino doba; Uvod u cjelinu) `enoino doba je naziv za razdoblje hrvatske knji~evnosti u predrealizmu, zapo inje 1865. (objavljen `enoin knji~evnoteorijski lanak  Naaa knji~evnost ), a zavraava 1881. (umro `enoa). Naziv potje e od prezimena zna ajnog hrvatskog knji~evnika Augusta `enoe (1838-1881). `enoino doba nalazi se unutar razdoblja predrealizam ili protorealizam koje traje od 1860. do 1861. godine. 7. ROMANTI NI TITANIZAM (Honor de Balzac,  Otac Goriot ) U romanu  Otac Goriot (1834), francuskog realisti kog knji~evnika Honora da Balzaca (1799-1850), uz lik zlo inca Vautrina ve~e se pojam romanti ni titanizam:  ne znati za kajanje, ~eljeti da budea samo onaj koji jesi i nitko drugi, osjeati prezir prema obi nom ovjeku, biti sna~ne rase i ratovati s cijelim ljudskim rodom. Romanti ni titanizam izrasta iz kulta Napoleona iz pobune protiv discipline razuma racionalisti ke  diktature 18. stoljea u Francuskoj. On predstavlja tendenciju doba: individualizam u smislu neprekidne borbe pojedinca s druatvom.  8. BOVARIZAM (Gustave Flaubert,  Gospoa Bovary ) Pojam je nastao po glavnom liku iz romana  Gospoa Bovary (1857) Gustava Flauberta (1821-1880).  Lik Emme Bovary pretvorio se u simbol nemone e~nje osrednjih duhova prema visinama, melankoli ne volje za junaatvom i poezijom u zatvorenoj kuli ugaaenih ~elja, neostvarivih ambicija, zavisti, svagdaanje dosade.  9. TOLSTOJANSTVO; TOLSTOJEVCI (Lav Nikolajevi  Tolstoj,  Ana Karenjina ) Ruski knji~evnik iz razdoblja realizma Lav Nikolajevi  Tolstoj (1828-1910) razvio je u enje o prvobitnom evaneoskom kraanstvu i druatvenom preporodu u kojem se pojedinac moralno usavraava te o neprotivljenju zlu silom. Njegovi sljedbenici nazivaju se tolstojevci. 10. ALKMANSKA STROFA (Silvije Strahimir Kranj evi,  Gospodskomu Kastoru ) Pojam je nastao po gr kom pjesniku Alkmanu (7. st. pr. Krista). Alkmanska strofa se sastoji od daktilskog katalekti kog heksametra i daktilskog dimetra. 11. PARNASOVCI (Modernizam; Uvod u cjelinu) Parnasovci su pripadnici modernisti kog pjesni kog pravca pod imenom Parnas u Francuskoj. Naziv pravca nastao je prema imenu gorja Parnas u anti koj Gr koj gdje su prebivali Apolon i muze. Pjesnici su na Parnasu dobivali nadahnue za stvaranje knji~evnih djela. Teoreti ar i voa akole bio je pjesnik Charles-Marie Leconte de Lisle (1818-1894) koji u poeziji zahtijeva savraenstvo forme, objektivnost, impersonalnost i deskriptivnost. Umjetnost treba slu~iti samo ostvarenju ljepote. Najpoznatiji parnasovci, osim de Lislea, su Sully Prudhomme i Jose Maria de Heredia. 2.2.4.  ITANKA 4  itanka 4 , ud~benik za 4. razred gimnazije, sadr~i sedam eponima. 1. JESENJIN`TINA (Sergej Aleksandrovi  Jesenjin,  Pismo majci ) Pojam je nastao prema prezimenu ruskog pjesnika Sergeja Aleksandrovi a Jesenjina (1895-1925) koji je sna~no utjecao na sovjetsku mlade~ svojom pesimisti nom poezijom i tragi nim boemskim ~ivotom (po inio je samoubojstvo). Preaavai knji~evne okvire, jesenjinatina je postala druatveni problem. 2. NOBELOVA NAGRADA (Pablo Neruda,  Ljubavna pjesma ) `vedski kemi ar Alfred Bernhard Nobel (1833-1896), izumitelj dinamita, osnovao je zakladu za nagraivanje najzna ajnijih znanstvenih i knji~evnih dostignua. Nagrada se dodjeljuje svake godine od 1901. na dan Nobelove smrti (10. prosinca) pojedincima ili organizacijama koje su stekle zasluge za ovje anstvo otkriima iz fizike, kemije, medicine ili fiziologije, knji~evnosti, ekonomije ili za poticanje svjetskog mira.  Visina nagrade jednaka je za svih pet kategorija, ali iznos nagrade nije svake godine isti jer ovisi o veli ini fondova i njihovoj rentabilnosti.  3. KAFKIJANSTVO (Franz Kafka,  Preobra~aj ) Pojam je nastao po prezimenu austrijskog knji~evnika Franza Kafke (1883-1924), a ozna ava stanje duha kakvo je Kafka opisao u svojim knji~evnim djelima:  bespomonost, osjeaj straha i osamljenosti, protest protiv druatvenog mehanizma koji ugro~ava slobodu pojedinca i zahtijeva slijepo pokoravanje . 4. KAFKIJANSKA ATMOSFERA (Franz Kafka,  Preobra~aj ) Sintagma je nastala po prezimenu austrijskog pripovjeda a Franza Kafke (1883-1924). Ozna ava tjeskobnu atmosferu kakvu nalazimo u Kafkinim djelima. Atmosfera je rezultat spajanja realisti nog i fantasti nog, ali to nikoga ne za uuje. 5. ILIN`TAK (Augustin Tin Ujevi,  Svakidaanja jadikovka ) Ilinatak je naziv za mjesec srpanj u Dubrovniku i okolici. Naziv je nastao po blagdanu svetog Ilije koji je 20. sprnja. 6. FAUSTOVSKI PROBLEM (Herman Hesse,  Stepski vuk ) Georg Faust (oko 1480-1539 ili 1540) bio je njema ki doktor, vra ar i pustolov uz kojega je vezana pu ka legenda o  Doktoru Faustu .  Prva obraena legenda o doktoru Faustu hoe da prika~e Fausta kao ovjeka koji suprotstavlja svoj um bo~jem autoritetu i te~i za dobrima ovoga svijeta, za bogatstvom, za moi i za vrhunaravnim znanjem. Da bi sve to postigao, on prodaje svoju duau avlu koji ga, kad se ispuni rok ugovora, odnosti u pakao . Temu Fausta obradili su mnogi knji~evnici, glazbenici i slikari. 7. KIKLOP (Ranko Marinkovi,  Kiklop ) Kiklopi su divovi iz gr ke mitologije s jednim okom posred ela. Temu Kiklopa obradio je Ranko Marinkovi u romanu  Kiklop .  Jednooko mitoloako udoviate u naslovu romana simbolizira infernalnost rata, kanibalski svijet, patologiju vremena, ljudsku animalnost.  U  itankama 1-4 za gimnazije zastupljeno je pedeset eponima. U  itanci 1 nalazi se dvanaest, u  itanci 2 dvadeset, u  itanci 3 jedanaest, a u  itanci 4 sedam eponima. Prevladavaju trajni ili stalni eponimi, internacionalni ili svjetski eponimi, nepotpuni eponimi i ispravni eponimi. Zastupljeno je i nekoliko regionalnih eponima. Eponimi u itankama za gimnazije vezani su uz versifikaciju (onjeginska strofa), mitove (prometejska misao), knji~evno-povijesna razdoblja (`enoino doba), pjesni ke pravce (gongorizam), u enja (tolstojanstvo), knji~evnike (bajronizam), likove iz knji~evnih djela (donkihotski), mjesece (ilinatak), svece (sveti Konstantin iril) i narode (Iliri). ZAKLJU AK Eponimi nastaju, traju, ali i nestaju iz uporabe. Treba ih zapisati i sa uvati da bi se kasnije mogli prou avati. Prou avanje eponima veoma je zanimljivo. Povezano je s otkrivanjem i slaganjem mnogih podataka iz kojih se oblikuju pri e. Svaki eponim ima pri u koja prati njegov nastanak. Eponimi se mogu podijeliti u nekoliko skupina: trajni ili stalni, povijesni, aktualni ili tekui internacionalni ili svjetski, regionalni ili lokalni pravi ili potpuni, nepotpuni, meutipovi ispravni i pogreani eponimi prema statusu imenodavatelja: osobe prema kojima je nazvano neko razdoblje, osobe koje su uspostavile novu znanost ili teoriju, tvorci raznih teorema i zakona, tehni kih instrumenata i hipoteza. Istra~ivanje eponima u  itankama 1-4 iz hrvatskog jezika za gimnazije skupine autora u izdanju `kolske knjige iz Zagreba rezultiralo je popisom koji sadr~i pedeset eponima. Svi su zapisani i objaanjeni u pri ama koje ih prate. Prevladavaju trajni, internacionalni, nepotpuni i ispravni eponimi, a zastupljeni su i regionalni. Vezani su uz versifikaciju, mitove knji~evno-povijesna razdoblja, pjesni ke pravce, u enja, knji~evnike, likove iz knji~evnih djela, mjesece, svece i narode. U njima se zrcali hrvatska i svjetska kultura i civilizacija. LITERATURA ubri, Marina (2005.): U imo hrvatski jezik 4. Zagreb: `kolska knjiga Dujmovi Markusi, Dragica (2005.): Fon-fon 4. Zagreb: Profil Hude ek, Lana; Mihaljevi, Milica; Pili, Josip (2001.): Hrvatski jezik IV. Zagreb: Profil Klai, Bratoljub (2007.): Rje nik stranih rije i. Zagreb: `kolska knjiga Mrai, Dubravko (2000.): Eponimski leksikon. Zagreb: Matica hrvatska Opa enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, sv. 1-8. (1977-1982). Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Ravli, Slaven (2007.): Eponimi u znanosti i politici. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko socioloako druatvo Samard~ija, Marko (2001.): Hrvatski jezik 4. Zagreb: `kolska knjiga Skupina autora (2003.): itanka 1-4. Zagreb: `kolska knjiga Uskokovi, Davor; Merkler, Dunja (1997.): Vodi  kroz lektiru za srednje akole. Zagreb: Sysprint SUMMARY EPONYMS IN THE CROATIAN LANGUAGE HIGH SCHOOL TEXTBOOKS The paper deals with the theory of eponyms and their frequency both in the language and the literature strands of the Croatian language subject. The first part  the theory of eponyms  explains the origin and the meaning of the word eponym itself, eponymization, duration, kinds and frequency/diffusion of eponyms. Eponyms are a kind of loan words from other languages into Croatian. They come into existence, are used but also disappear. There are several kinds of eponyms. They are found everywhere and are important for  history of national and world culture and civilization . The second part  eponyms in the Croatian language high school textbooks  explains the representation of eponyms in both the literature and the language strands. In the language strand they are dealt with in the units related to loan words and onomastics. In the literature strand they are covered in the units on literary theory (versification) and history of literature. All the textbooks are full of eponyms. The books 1 to 4 by the group of authors contain fifty eponyms  all of them listed and explained. Most of them are permanent, international, incomplete and correct and there are several regional ones. They are connected with versification, myths, literary periods, poetic schools, writers, theories, characters and motifs from works of literature, months and saints. Key words: Croatian language high school textbooks, eponyms, eponymization, kinds of eponyms ZUSAMMENFASSUNG EPONYME IN DEN GYMNASIALEN LEHRWERKEN FR DAS FACH KROATISCH Die Arbeit stellt die Theorie der Eponyme und die Vertretung der Eponyme im Fach Kroatisch uaf den Gebieten der Sprache und der Literatur dar. Der erste Teil  die Theorie der Eponyme  erklrt die Herkunft und die Bedeutung des Wortes Eponym, Eponymisierung, Dauer, Arten und Vertretung der Eponyme. Eponyme sind eine Art von den aus anderen Sprachen ins Kroatische aufgenommenen Lehnwrten. Eponymisierung ist der Prozess der Entstehung der Eponyme. Eponyme entstehen, dauern und verschwinden aus der Sprache. Es gibt einige Arten von Eponymen. Sie sind auf allen Gebieten verbreitet. Sie sind  fr die nationale und universale Geschichte der Kultur und Zivilisation wichti . Der zweite Teil  Eponyme in den gymnasialen Lehrwerken frs Fach Kroatisch  erklrt die Vertretung der Eponyme auf den fachlichen Gebieten der Sprache und der Literatur. Auf dem ersten Gebiet werden sie in den Lektionen ber Lehnwrter und Onomastik und auf dem zweiten in dem Abschnitt ber----- die Literaturwissenschaft (Versifikation, Literaturgeschihte) bearbeitet. Die Lehrwerke 1-4 enthalten viele Epoynyme: fnfzig, die aufgenommen und erklrt wurden. Es berwiegen Dauer-, internationale, unvollkommene und richtige Eponyme; es gibt auch regionale. Sie sind mit Versifikation, Mythen, geschichtlichen Epochen dichterischen Richtungen, Schriftstellern, Theorien, Charakteren und Motiven aus verschiedenen Werken, Monaten und Heiligen verbunden. Schlsselwrter: gymnasiale Lehrwerke frs Fach Kroatisch, Eponyme, Eponymisierung, Arten von Eponymen     PAGE  PAGE 1 Posuenice se mogu podijeliti na razlil ite na ine, prema razli itm kriterijima.  Mrai, Dubravko (2000). Eponimski leksikon. Zagreb: Matica hrvatska, str. 6.  O. c., str. 6.  O. c., str. 8.  Ravli, Slaven (2007). Eponimi u znanosti i politici. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko socioloako drutavo, str. 15.  D. Mrai navodi sljedee na ine eponimizacije: slijed idionim1 > idionim2 slijed idionim > koinonim slijed koinonim1 > idionim > koinonim2 slijed koinonim > idionim > ideogram slijed idionim > koinonim1 > koinonim2 slijed idionim1 > idionim2 > idionim3 (kao simbol) slijed idionim > simbol i idionim > simbol > koinonim.  Ravli, Slaven (2007). Eponimi u znanosti i politici. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko socioloako druatvo, str. 15.  O. c., str. 15.  O. c., str. 15.  Na promjene u jeziku utje u izvanjezi ni razlozi (povijesne promjene) i unutarjezi ni razlozi (promjene u samom jeziku).  O. c., str. 9.  D. Mrai povijesne eponime naziva eponimima nestalim iz uporabe.  Ravli, Slaven (2007). Eponimi u znanosti i politici. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko socioloako druatvo, str. 9. i 10.  O. c., str. 10.  Podjela eponima preuzeta je od S. Ravlia. O. c., str. 8. i 9.  O. c., str. 8.  O. c., str. 8.  O. c., str. 8.  O. c., str. 9.  O. c., str. 9.  O. c., str. 9.  O. c., str. 85.  Prou eni su sljedei ud~benici: ubri, Marina (2005). U imo hrvatski jezik 4. Zagreb: `kolska knjiga Dujmovi Markusi, Dragica (2005). Fon-fon 4. Zagreb: Profil Hude ek, Lana; Mihaljevi, Milica; Pili, Josip (2001). Hrvatski jezik IV. Zagreb: Profil Samard~ija, Marko (2001). Hrvatski jezik 4. Zagreb: `kolska knjiga  Dujmovi Markusi, Dragica (2005). Fon-fon 4. Zagreb: Profil, str. 65.-67.  U radu su obuhvaeni eponimi zastupljeni u  itankama 1-4 skupine autora u izdanju `kolske knjige iz Zagreba iz 2003. godine. Uz naziv svakog eponima u zagradi se nalazi naslov nastavne teme (nastavne jedinice).  Skupina autora (2003). itanka 1. Zagreb: `kolska knjiga, str. 39.  O. c., str. 39.  Uskokovi, Davor; Merkler, Dunja (1997). Vodi  kroz lektiru za srednje akole. Zagreb: Sysprint, str. 274.  Skupina autora (2003). itanka 2. Zagreb: `kolska knjiga, str. 64.  O. c., str. 79.  O. c., str. 95.  O. c., str. 154.  Uskokovi, Davor; Merkler, Dunja (1997). Vodi  kroz lektiru za srednje akole. Zagreb: Sysprint, str. 174.  Skupina autora (2003). itanka 2. Zagreb: `kolska knjiga, str. 283.  Skupina autora (2003). itanka 3. Zagreb: `kolska knjiga, str. 94.  O. c. str. 99.  Opa enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, sv. 6. (1980). Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, str. 45.  Skupina autora (2003). itanka 4. Zagreb: `kolska knjiga, str. 27.  Opa enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, sv. 2. (1977). Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, str. 669. i 670.  Skupina autora (2003). itanka 4. Zagreb: `kolska knjiga, str. 196. nJL(4&(X tvgdjVDFH`RT0p>@z D"&(,<@L\:dfB@BL JL(>\ʺhbU!CJaJh7[CJaJhLVCJaJh+CJaJhaCJaJjhjV0JCJUaJhjVCJaJhsdCJaJGjPRh24hjDFgdjV hgdLVF<> xJdVgdLV hgdLVgdjVNz24      >|~B02`ỳzzrrrrh)+CJaJh~CJaJh%ECJaJhrCJaJh%E5CJaJhJCJaJhy?CJaJhbU!CJaJhZrCJaJhLVCJaJh7[CJaJjhjV0JCJUaJhaCJaJhjVCJaJhB CJaJjhB 0JCJUaJ)VX   ~:Zbdf gd%E & F h^hgd%Egd%EgdLV hgdLVgdjV`bfz|HJLNfhjlLzbdfhr!!# ####$&0'**v+,ûӳh025CJaJh02CJaJhVmCJaJhVSCJaJhVS5CJaJhtCJaJh_CJaJhaCJaJhICJaJhEZCJaJh&CJaJhEZ5CJaJh%E5CJaJh4%h%ECJaJ6f| :VL44t $ *"****x+,06gd02gdVS & F h^hgd| & F h^hgdEZgdLV,,,x--//00003 3V4477777777777777777777777777t8v8994969V9X9T:V:::::ÿÿÿÿh5shIH*jhI0JUh 0JmHnHuhI hI0JjhI0JUhu[jhu[UhIh/:5CJaJhfC5CJaJhEZCJaJh/CJaJhVmCJaJhWQCJaJ666777777777777777777t8949V9T:h]hgd &`#$gdX ^`gdPgd02T::: ;n;;<l<<== >?8??@@lAAAAAB8B\BB,C  & F gd\G  & F gd5s::>;@;j;l;;;<<"<$<8<:<N<P<<<==== >">??8?:???@@@@lAnAAAAAAAAABB8B:B\B^BDDvExEzE$G&GGGGGHH4I6IXIZI|I~IIIzJ|JKKKKKKKK&L4LLL hB hI hU@hIjhI0JUh5shIH*hI h5shIT,CCXDDvE$GGGH4IXI|IIzJKKKLMNNPNNNNhIh/:5CJaJhu[jhI0JUhI 9 01h:pBP/ =!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmH sH tH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List<+@<  Endnote TextCJaJ>*@> Endnote ReferenceH*>>  Q Footnote TextCJaJ@&!@  QFootnote ReferenceH*B'1B JComment ReferenceCJaJ<B< J Comment TextCJaJ@jAB@ JComment Subject5\HbH J Balloon TextCJOJQJ^JaJ4 @r4 Footer  !.)@.  Page Number4@4 /:Header  ! t _B&W38 "((*+//7?G|LMR@Wlbcl nqEs)RB({#4FmU q ?        )lzzzzzzzz z z z z zzzz$z{ _l&/ 8?H:RZclu5~})Cs8#da s I , z67YZ9:3W  * a_w\1"BCE]u; l!N"O" # #)#l&&&'' (**+*O*+++++,/////@/// 011122233344455577 8p8q88)9*9n9w:x::;;;;G<H<z< = =;====???@@AAABMCNC`CDDDFGGGHHHII7J~LLLMMNNNNPPTPPPQRRRTTJTUU7VBWCWWXXXXX6YZZZb[c[[\ \G\:];]n]S^T^^``;`nbobbcc&d1e2e}effDf~hhhhhhi?j@jvjlllnnDn0o1oloooprr>rGsHstuuuvv'wWwwwwwxzzzz?{|{{ |e||T}}}=~t~ʃ˃()9v{|CTe0Jq'ʍEV/pŏ֏ P)uLTfx=X*!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!! !!!!!y!!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:!v:67YZ9:3W  * a_w\1"BCE]u; l!N"O" # #)#l&&&'' (**+*O*+++++,/////@/// 011122233344455577 8p8q88)9*9n9w:x::;;;;G<H<z< = =;====???@@AAABMCNC`CDDDFGGGHHHII7J~LLLMMNNNNPPTPPPQRRRTTJTUU7VBWCWWXXXXX6YZZZb[c[[\ \G\:];]n]S^T^^``;`nbobbcc&d1e2e}effDf~hhhhhhi?j@jvjlllnnDn0o1oloooprr>rGsHstuuuvv'wWwwwwwxzzzz?{|{{ |e||T}}}4~=~t~ʃ˃()9v{|}CTe0Jq'ʍEV/pŏ֏ P)uLTfx=X'*0000000000000000000000000000000000000 0 0 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 00000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000I000I000I000I00@0I0 0I0 00@0I0 04I000@0@0@0@0@0 0 0 0 0 0 0 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0 0 0 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0}L ?}LL@}LA}LB}L C}LLD}LE}LF}L G}LLH}LI}LJ}L K}LLL}LM}LN}L O}LLP}LQ}LR}L S}LLT}LU}L99EEEHH!HIIIK[[y_y_{{({({m{m{{{ | |M|M|||}}}}}}#~#~""__юю99}}אאXXpp33ۓۓaaޔޔ77*      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMN99EEE H#H#HIIIK[[__{{.{.{s{s{{{||S|S|||}}}}}})~)~((ee׎׎??ݐݐ^^vv99!!gg== *   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMN9O*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8N*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity Lurn:schemas:contactsSnBB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region ONOLOLLOLLOLOBONOONNOONONONONONONONONONNOONONONONONONONONNOONNONONONONONONONONO79RY69Ono   2324VXx   Q R + z {  C F Q__ex*[vJP5D%/hnGLHQ`j`fx<@ E t z !!o!u!!!O"""""#*#\#%%&&&&&'''(w(x((E)Y)++I++++++,,s,,..<.@../A// 0Q0n0r000l1o111n2p2/343a3c33H4I444455$6&66666617E7G777 8Q8R8o8899(9o9999 :v::::::@;];`;;;;;; < <<{<<<<<<<===:>;>>>'????@AAAAUDDDEEEEEEFCFFFGG8G9GGGG@HBHIHKHRHXHHHI3I4IIII]J_JJJKKKKLM MQMMM?NANNNfOPPPQQQ RRwSxSSTT\U^UUUFVHV3W7WW(X;X=XXXXXYYYYYYYYYYZ6ZZa[[[[\H\r\\\\\] ]}]]]^^^^^^^1_5_L_N_______aaaabcccdde0e~eeeefgggKggg(h)h}hhhhhiii>jwjk8k:kAkCkOlRl/m0mEnnnnoomoooooo6p9ppjqkqqqr?rrrrrEsIssssttnttv"v9vxvyvvvvv&wwxxuyvyyyzzzzzu~<wxȆ̆TXhm}}Ê!ESVd~@^ɍ̍DGUЎ.MO\jklrďǏՏ؏MWwKNdeo͒Β'(2Vehwzړ?UV`Ҕ+,6Zٕڕ'*:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::3333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333RX  00BCbcL"M"k&k&l&l&&&--..//////]3`3]H^HPPQQRRX`Z```hhmm`nanuuuuuz { {{{^{_{`{a{{{{{{{{{5|6|7|8|||||k}l}m}n}}}}}}}}}4~5~{|}}BESVdg&)ɍ̍DGUX.1orďǏՏ؏'*RX //}}*I 7<49L`*lC&jCRMNLV6OMmaI^ber^p_,(aښNEdT+!$k,,`-leXbmvY#+nffsx,[t<bky<is}_hh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.&jCa-l+!$k7p_+nL`*Edr^bky,[tNLbmOMI^sis}I                                                                                                                                                                  u&x{-<j/ [ ` }jVI+kNIn bU!y&&'/(;*g*)+{0+=0L3zh5+6/6s688B9,:W|;N?y?'@BfCE%E @E{E\GJEJp7L Qx'RbRw)ULV$XEZ7[heG.gMhm5s*t7z~D ~~a02&-sdg[w:^B 6- +/fmBrP0k4%atT0'%=/:XjGs ,VmWQC0`r--*]U\^e7(;<a-x9+"=68;&lHZr22J_u[fRnU@BRC2CVSYaXa+,`;|I@XX8$sXXl  "#*,-./08=ABEHK)@@ @@@"@&@(@*@.@6@8@@@B@F@H@L@N@\@`@b@d@f@h@x@@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;Wingdings5& zaTahoma"1h5\uFuF!4772QHP?25EPONIMI U ITANKAMA IZ HRVATSKOGA JEZIKA ZA GIMNAZIJEBunnyBunnyX              Oh+'0  ,8 X d p|8EPONIMI U ČITANKAMA IZ HRVATSKOGA JEZIKA ZA GIMNAZIJEBunnyNormalBunny5Microsoft Office Word@?@ؾ>X@M*u՜.+,00 hp  Easter corporationF7 7EPONIMI U ČITANKAMA IZ HRVATSKOGA JEZIKA ZA GIMNAZIJE Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     "Root Entry FyYT*$1TableWordDocument;lSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q