Pregled bibliografske jedinice broj: 1139999
Gvozdansko – kaštel, rat i rudokopi
Gvozdansko – kaštel, rat i rudokopi // Serija predavanja: Utvrde Siska i Banovine u organizaciji Državnog arhiva u Sisku
Sisak, Hrvatska, 2016. (pozvano predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1139999 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gvozdansko – kaštel, rat i rudokopi
(Gvozdansko - Castle, War and Mines)
Autori
Štefanec, Nataša ; Stanić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Serija predavanja: Utvrde Siska i Banovine u organizaciji Državnog arhiva u Sisku
Mjesto i datum
Sisak, Hrvatska, 15.09.2016
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Habsburška Monarhija, Osmansko Carstvo, Hrvatska, Vojna krajina, Gvozdansko, Zrinski, pograničje, 15. stoljeće, 16. stoljeće, rat, rudokopi, legenda, mit,
(Habsburg Monarchy, Ottoman Empire, Croatia, Militar Border, Gvozdansko, Zrinski, 15. Century, 16. Century, Borderland, War, Mines, Legend, Myth)
Sažetak
Kaštel Gvozdansko simbolizira važne temelje obiteljske moći Zrinskih – rudokope i kovnicu novca. Redovite prihode od poljoprivrede Zrinski su znatno povećali bogatim nalazima olova, željeza i srebra. Štoviše, dio svog velikog vlastelinstva, smještenog na obroncima Zrinske gore z Unu, usmjerili su prema kopanju i preradi ruda. Kaštel Gvozdansko izgradili su u drugoj polovini 15. stoljeća nakon što su od kralja Matije Korvina dobili pravo na kopanje rudače Isposlovali su i povlasticu za kovanje novca, pa je kaštel u 16. stoljeću udomio i kovnicu i riznicu. U arhitektonskom smislu kaštel je bio kombinacija srednjovjekovnih obrambenih i modernih renesansnih formi. Pravilan tlocrt s kulama na uglovima i visokim zidovima bio je tipičan za renesansne kaštele koji su trebali zadovoljiti potrebe komfornijeg stanovanja i smještaja upravnih djelatnosti, ali i potrebe primarne, kratkotrajne obrane. Kovnica i riznica u unutrašnjosti kaštela bile su dodatno osigurane izgradnjom 'staromodne' obrambene kule s visokim ulazom na ljestve. Gvozdansko i njegovi rudnici dobro su funkcionirali do polovine 16. stoljeća kada je počela jača osmanska najezda na pounjske utvrde. Osvajanja su kulminirala padom Zrina i Gvozdanskog 1577/78. godine, što je uznemirilo kršćansku javnost i dodatno potaknulo reformu obrambenog sustava. Osmanlije su desetljećima iskorištavali rudnike, kao i brojni vlasnici nakon njih, sv do polovine 20. stoljeća. Sam kaštel pretvorio se u ruševinu mnogo ranije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski državni arhiv